Naslovnica ŽIVOT Uzbuna u Evropi zbog posuđa koje i Srbija koristi: Tefal na udaru,...

Uzbuna u Evropi zbog posuđa koje i Srbija koristi: Tefal na udaru, preti velika zabrana!

U Evropi se otvara ozbiljno pitanje bezbednosti jednog od najpoznatijih kuhinjskih materijala, a rasprava koja je počela u Francuskoj mogla bi da ima posledice za milione domaćinstava.

Posuđe koje se decenijama reklamira kao praktično, jednostavno za održavanje i pogodno za svakodnevno pripremanje hrane našlo se u središtu pravnog i naučnog spora. Posebnu pažnju izaziva činjenica da se problem ne odnosi samo na ono što se događa tokom kuvanja, već i na proizvodnju materijala, njegovo zagrevanje i konačno odlaganje.

Ne čekajte da važne vesti stignu do vas! Pridružite se našem Telegram kanalu i pratite najnovije događaje iz sveta.

U središtu slučaja nalazi se francuska industrijska grupa SEB, vlasnik poznatog brenda Tefal, čiji se tiganji i drugo posuđe sa nelepljivim premazom prodaju i u Srbiji. Tri organizacije za zaštitu životne sredine pokrenule su postupak kojim od kompanije zahtevaju da promeni odnos prema hemijskim supstancama koje koristi u pojedinim proizvodima.

Spor bi mogao da preraste u sudski proces, dok se na nivou Evropske unije pripremaju propisi koji će odrediti budućnost čitave grupe industrijskih hemikalija.

Organizacije ClientEarth, Générations Futures i Notre Affaire à Tous uputile su 8. oktobra 2026. godine zvaničnu pravnu opomenu Grupi SEB, zahtevajući da utvrdi rizike povezane sa upotrebom PFAS supstanci i pripremi plan njihovog postepenog napuštanja. Kompaniji je ostavljen rok od tri meseca da javno predstavi odgovarajuće obaveze, nakon čega organizacije mogu da pokrenu postupak pred sudom u Parizu.

PFAS je zajednički naziv za veliku grupu sintetičkih jedinjenja koja se zbog izuzetne postojanosti u životnoj sredini nazivaju „večnim hemikalijama“. Njihova upotreba obuhvata brojne industrijske i potrošačke proizvode, a pojedine supstance iz ove grupe mogu godinama opstajati u vodi, zemljištu i živim organizmima. Neke su povezane sa ozbiljnim zdravstvenim posledicama, uključujući poremećaje imunološkog sistema i povećan rizik od određenih malignih bolesti.

Kod Tefalovog posuđa pažnja je usmerena na politetrafluoroetilen, poznat pod skraćenicom PTFE, koji pripada grupi PFAS i koristi se za izradu nelepljivih premaza. Naziv teflon postao je gotovo sinonim za ovu vrstu materijala, iako je reč o trgovačkom imenu koje se koristi za PTFE i srodne proizvode. Njegova izuzetno mala površinska energija omogućava da se hrana teško lepi za površinu tiganja, dok hemijska stabilnost obezbeđuje otpornost na brojne supstance.

Istorija ovog materijala počela je mnogo pre razvoja savremenih nelepljivih tiganja, a zanimljivo je da je teflon kasnije korišćen i u svemirskoj industriji. Američki hemičar Roj Planket, zaposlen u kompaniji DuPont, otkrio ga je sasvim slučajno 6. aprila 1938. godine, dok je istraživao gasove namenjene rashladnim sistemima. Tokom eksperimenta sa tetrafluoroetilenom primetio je da se gas u jednom cilindru pretvorio u belu, voštanu materiju izuzetno neobičnih svojstava.

Planket nije radio na razvoju zaštite za svemirske rakete, kako se ponekad predstavlja u popularnim pričama o poreklu teflona. Njegovo otkriće nastalo je u laboratoriji za istraživanje rashladnih sredstava, a materijal je kasnije pronašao primenu u brojnim industrijskim oblastima. Trgovačko ime Teflon registrovano je 1945. godine, znatno pre početka svemirskih letova.

Veza sa svemirskom tehnologijom ipak postoji. Američka svemirska agencija NASA koristila je teflon u toplotnim štitovima, svemirskim odelima i zaštitnim oblogama teretnih prostora. Upravo je njegova primena u svemirskom programu doprinela široj prepoznatljivosti materijala. Njegove karakteristike omogućile su i razvoj kuhinjskog posuđa koje olakšava pripremanje hrane uz manju količinu masnoće.

Međutim, otpornost na toplotu ne znači da materijal može neograničeno da se zagreva bez posledica. Američka organizacija Poison Control, specijalizovana za informacije o trovanjima, upozorava da se PTFE pri prekomernom zagrevanju razgrađuje i može da oslobađa isparenja štetna za disajne organe. Proces razgradnje može započeti na temperaturama iznad približno 260 stepeni Celzijusa, dok se sa daljim porastom temperature povećava mogućnost oslobađanja opasnih produkata.

Udisanje isparenja nastalih pregrevanjem teflonskog premaza može izazvati stanje poznato kao polimerna groznica, odnosno „teflonski grip“. Simptomi uključuju povišenu temperaturu, drhtavicu, glavobolju, bolove u mišićima, umor i iritaciju disajnih puteva. Obično se pojavljuju nekoliko sati nakon izlaganja i najčešće prolaze za dan ili dva, ali su zabeleženi i teži slučajevi sa oštećenjem pluća.

Posebno su ugrožene ptice koje se drže kao kućni ljubimci. Veterinarski stručnjaci upozoravaju da isparenja nastala pregrevanjem PTFE-a mogu izazvati ozbiljna oštećenja njihovih pluća, pa čak i iznenadnu smrt. Razlog je velika osetljivost njihovog respiratornog sistema, zbog čega koncentracije koje ne izazivaju iste posledice kod ljudi mogu biti izuzetno opasne za ptice.

Nemački savezni institut za procenu rizika BfR u stručnoj proceni objavljenoj 2025. godine naveo je da se pri pravilnoj upotrebi posuđa sa PTFE premazom ne očekuju štetni zdravstveni efekti. Institut posebno upozorava na zagrevanje praznih tiganja, jer temperatura tada može brzo da dostigne nivo na kojem nastaju opasni gasovi. Pri temperaturi od oko 360 stepeni Celzijusa razgradnja premaza može dovesti do oslobađanja materija štetnih po zdravlje.

Zbog toga stručne preporuke uključuju izbegavanje zagrevanja praznog nelepljivog posuđa na jakoj vatri, korišćenje niskih i srednjih temperatura i obezbeđivanje odgovarajuće ventilacije. Za pripremu hrane na veoma visokim temperaturama pogodnije su druge vrste posuđa, poput livenog gvožđa i nerđajućeg čelika. Oštećene i izgrebane površine predstavljaju dodatni razlog za pažnju i proveru stanja premaza.

Profesor hemije životne sredine Hans Peter Arp sa Norveškog univerziteta nauke i tehnologije objašnjava da PTFE sam po sebi nije toksičan na način na koji su to pojedine druge PFAS supstance.

Problem nastaje tokom određenih faza njegove proizvodnje i odlaganja, kada može doći do oslobađanja drugih, toksičnih jedinjenja. Poseban rizik predstavlja spaljivanje proizvoda koji sadrže PTFE, jer proces termičke razgradnje može dovesti do zagađenja životne sredine.

Arp ukazuje na to da posedovanje predmeta izrađenog od PTFE-a ne znači automatski da je domaćinstvo izloženo opasnom zagađenju. Ipak, proizvodnja takvog predmeta mogla je da doprinese zagađenju područja u kojem je nastao, dok njegovo buduće odlaganje može stvoriti dodatne probleme.

Među PFAS supstancama posebno se izdvajaju PFOA i PFOS. Međunarodna agencija za istraživanje raka klasifikovala je PFOA kao kancerogenu za ljude, dok je PFOS svrstan među supstance koje su moguće kancerogene. Za razliku od njih, PTFE nije utvrđen kao uzročnik raka kod ljudi. Različita hemijska jedinjenja iz grupe PFAS zato se ne mogu automatski izjednačavati kada je reč o njihovoj toksičnosti.

Francuske ekološke organizacije smatraju da Grupa SEB ne uzima dovoljno u obzir posledice poslovanja. One osporavaju način na koji kompanija u obaveznom planu korporativne odgovornosti predstavlja PTFE kao bezbedan materijal, bez odgovarajućeg razmatranja rizika tokom proizvodnje, upotrebe i odlaganja. Prema njihovom stavu, takav pristup nije u skladu sa francuskim zakonom o dužnoj pažnji velikih kompanija.

Francuski propisi iz 2017. godine obavezuju velike kompanije da prepoznaju i sprečavaju ozbiljne rizike po ljudska prava, zdravlje radnika i životnu sredinu u svojim poslovnim aktivnostima, uključujući dobavljačke lance.

Advokatica za zaštitu životne sredine Elen Digij iz organizacije ClientEarth ističe da odgovornost ne može biti ograničena isključivo na hemijsku industriju, jer kompanije koje kupuju i koriste takve materijale svojim poslovnim odlukama održavaju potražnju za njima.

Spor oko Tefala nije počeo ovog oktobra. Tri francuska ekološka udruženja pokrenula su u julu 2025. godine postupak protiv kompanije zbog reklamiranja nelepljivih premaza kao bezopasnih. Organizacije su smatrale da takve poruke potrošačima ne predstavljaju dovoljno jasno ekološke rizike povezane sa PTFE-om, zbog čega su optužile proizvođača za obmanjujuću poslovnu praksu.

Novi pritisak dodatno je pojačan događajima u francuskom gradu Rimiliju, u departmanu Gornja Savoja, gde Tefal ima proizvodni pogon. Krajem septembra 2026. godine pokrenut je poseban hitni sudski postupak pred upravnim sudom u Grenoblu, sa zahtevom za zaustavljanje emisija PFAS supstanci iz fabrike u atmosferu. Reč je o odvojenom postupku koji se odnosi na industrijsko zagađenje, a ne neposredno na bezbednost korišćenja tiganja u domaćinstvima.

Grupa SEB odbacuje predstavu da posluje mimo propisa i ističe da se njene industrijske aktivnosti odvijaju u skladu sa francuskim i evropskim zakonodavstvom, uz nadzor nadležnih institucija. Povodom formalne opomene kompanija je saopštila da će pažljivo razmotriti zahteve organizacija i, ukoliko bude potrebno, odgovoriti na način predviđen zakonom.

Slučaj je posebno značajan zbog promena koje se već sprovode u Francuskoj. Zakon usvojen 27. februara 2025. godine predvideo je postepeno uklanjanje PFAS supstanci iz određenih proizvoda za svakodnevnu upotrebu. Od 1. januara 2026. zabranjeni su proizvodnja, uvoz, izvoz i stavljanje na tržište određenih kozmetičkih proizvoda, odeće, obuće, sredstava za njihovu impregnaciju i premaza za skije koji sadrže ove hemikalije, uz propisane izuzetke.

Prvobitna verzija francuskog zakona obuhvatala je i posuđe sa nelepljivim premazom, ali je ta odredba uklonjena tokom zakonodavnog postupka. Francuski mediji opisivali su intenzivno lobiranje Grupe SEB i Tefala protiv takve zabrane. Zbog toga tiganji sa PTFE premazom nisu obuhvaćeni pomenutom zabranom koja je stupila na snagu početkom 2026. godine.

Francuska je istovremeno predvidela da se od 2030. zabrana proširi na dodatne kategorije tekstila koji sadrži PFAS, uz određene izuzetke za posebne industrijske namene. Zakonom su uvedeni i stroži nadzor kvaliteta vode za piće, praćenje prisustva ovih supstanci i finansijske obaveze za industrijska postrojenja koja ih ispuštaju u životnu sredinu.

Mnogo šira rasprava vodi se na nivou Evropske unije. Evropska agencija za hemikalije ECHA objavila je 26. marta 2026. godine da njeni naučni odbori podržavaju ograničavanje proizvodnje, prodaje i upotrebe PFAS supstanci širom Unije, uz ciljane izuzetke. Odbor za procenu rizika prethodno je zaključio da ove hemikalije predstavljaju rastući i dugotrajan rizik za stanovništvo i životnu sredinu.

Predlog evropskih ograničenja prvobitno su pripremile nadležne institucije Nemačke, Holandije, Danske, Norveške i Švedske. Razmatranje obuhvata veliki broj različitih industrijskih primena, zbog čega se procenjuju i ekonomske posledice, dostupnost zamenskih materijala i mogućnost izuzetaka za sektore u kojima odgovarajuće alternative još ne postoje.

Konačno mišljenje odbora ECHA očekuje se do kraja 2026. godine, dok se dalji regulatorni koraci Evropske komisije očekuju tokom 2027. godine. Industrijske grupacije pokušavaju da obezbede izuzetke za različite proizvodne oblasti, uključujući tehnologije koje se smatraju važnim za zdravstveni i odbrambeni sektor.

Lobista Simon Tervanj iz konsultantske kompanije Forward Global, koja zastupa klijente iz hemijske industrije, opisao je evropsku raspravu o PFAS supstancama kao najveći slučaj na kojem je radio tokom prethodnih pet godina. On podržava smanjenje izloženosti ovim hemikalijama, ali smatra da ograničenja moraju biti odmerena i proporcionalna, kako ne bi izazvala nepotrebne poremećaje u industriji.

Za proizvođače kuhinjskog posuđa posebno je značajno to što određene alternative već postoje. Tiganji od livenog gvožđa i nerđajućeg čelika ne zahtevaju PTFE premaz, dok se na tržištu nalaze i proizvodi sa pojedinim keramičkim premazima bez PFAS supstanci. Sama Grupa SEB već proizvodi različite vrste posuđa koje ne zavise od tradicionalnog teflonskog premaza.

Organizacije koje su pokrenule postupak ne zahtevaju trenutno zatvaranje proizvodnih pogona niti momentalno povlačenje svih postojećih proizvoda. Njihov zahtev uključuje izradu plana postepene zamene spornih supstanci, reorganizaciju proizvodnje i zaštitu radnih mesta koja bi mogla biti pogođena promenama tehnologije. Digij naglašava da je cilj pravovremeno prilagođavanje, kako bi kompanija i zaposleni imali mogućnost da se pripreme za prelazak na druga rešenja.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovde unesite svoje ime