Naslovnica SPEKTAR Naučnici falsifikovali podatke koji dokazuju da hidrauličko frakturiranje izaziva zemljotrese

Naučnici falsifikovali podatke koji dokazuju da hidrauličko frakturiranje izaziva zemljotrese

earthquake-apocalpyse-prediction-2015-Frank-Hoogerbeets

Hidraulično frakturiranje izaziva bes širom planete, uprkos tvrdnjama da ono nije štetno za ljude ili okolinu. Međutim, u međuvremenu su se pojavili podaci, da su naučnici bili primorani da prikriju ulogu koju ono igra u zemljotresima.

Osim ovoga pojavili su se i dokazi da zemlja podvrgnuta ovoj tehnologiji postaje radioaktivna.

Treba napomenuti da se poslednjih nekoliko godina planira primena ove tehnologije i u Srbiji o čemu je bilo reči u medijima.

Proces hidrauličnog frakturiranja podrazumeva izvlačenje prirodnog gasa bušenjem unutar zemlje, a zatim usmeravanjem mešavine vode, peska i hemikalija, pod visokim pritiskom, na stenu, kako bi oslobodili gas koji se nalazi unutar nje. Pored toga što to fizički remeti planetu, otpadna voda koju ovaj proces proizvodi je veoma toksična, i sadrži razne opasne hemikalije.

[adsenseyu1]

To zagađuje vodu za piće u mnogim mestima, a oni koji žive u oblastima koje su okružene lokacijama za frakturiranje, zapravo mogu zapaliti vazduh i vodu koja dolazi kroz njihove cevi.

Kao da sve to nije bio dovoljan razlog da se ova praksa odbaci, to je takođe dovelo i do povećanja seizmičke aktivnosti. U Oklahomi, na primer, je bilo 639 zemljotresa samo u 2016. godini.

Pritisnuti da izmene nalaze

Izjava bivšeg vodećeg seizmologa iz Oklahome, Ostina Holanda, koji je svedočio pod zakletvom, jeste da zvaničnici Univerziteta u Oklahomi aktivno prikrivaju naučne nalaze koji frakturiranje povezuju sa zemljotresima.

On je u izjavi rekao da su ga bivši dekan Mewbourne koledža za zemlju i energiju na Univezitetu u Oklahomi, Lari Grilot, i bivši direktor geoloških istraživanja u Oklahomi, Rendi Keler, pritisnuli da izmeni svoje nalaze, na način koji bi bio povoljniji za kompanije koje se bave frakturiranjem. On je rekao da je to dovelo do toga, da on napusti svoje položaje na Univerzitetu u Oklahomi i Geološkom istraživanju.

Holand je rekao da mu je rečeno su “neprihvatljivi“ njegovi pozivi da se objave podaci kao što su dnevne stope ubrizgavanja, intervali dubine ubrizgavanja i izvor pritiska, kako bi se bolje razumeli zemljotresi izazvani tečnošću.

Nakon što je on ipak odštampao ove podatke, rekao je da su mu predsednik škole, Dejvid Boren, i izvršni direktor i predsednik kompanije za proizvodnju nafte „Continental Resources“, Harold Ham, rekli da on kao zaposleni u državnom istraživanju mora da sluša industriju gasa i nafte, i da je morao biti pažljiv u tome šta izgovara, jer je frakturiranje toliko važno za državnu ekonomiju.

Ham je kasnije poslao e-mejl Grilotu, u kom je rekao da želi da svi članovi fakulteta koji su istraživali vezu između zemljotresa i otpadnih voda budu “otpušteni sa univerziteta“.

Pored toga, Holad je rekao bi se Grilot umešao u njegove istraživačke publikacije, tako što bi uredio njegove prezentacije i promenio njegove tekstove.

[adsenseyu1]

Holand je na kraju podneo ostavku. “Ne znam da li “ljut“ prava reč, nego samo razočaran… Proveo sam vreme radeći na nečemu, i mislio sam da sam na poslu iz mojih snova, a onda sam morao da prestanem da budem naučnik i da radim ono što naučnici rade. To je momenat kada sam shvatio da zarad svog naučnog kredibiliteta, moram napustiti poziciju na kojoj sam bio“, rekao je on.

“Novac govori“

Honorarni profesor geologije Nil Sanson, koji je radio sa Holandom u Geološkom istraživanju u Oklahomi, izrazio je svoje razočarenje zbog načina na koji se situacija odvila. On je rekao da kada se dobri naučnici sukobe sa političarima, politika uvek pobedi. “Želeli bismo da dobijemo neke iskrene odgovore, ali novac govori“, požalio se on.

Koliko god je ova priča sramna, tužna istina je da su naučnici redovno pod pritiskom, a ponekad bivaju čak i direktno maltretirani da izmene podatke, kako bi određene interese predstavili u najboljem svetlu.

Ovo je jedan incident u kom je neko bio dovoljno hrabar da progovori – koliko drugih možda postoji koji se previše plaše da kažu išta?

Webtribune.rs

[adsenseyu5][adsenseyu5]