
Makronove i Mercove poruke sa sastanka u Parizu izazvale su oštre reakcije u Rusiji, gde se ocenjuje da najnoviji potezi zapadnih saveznika predstavljaju novu fazu bezbednosne politike prema Ukrajini i Evropi.
Posebno su u fokusu odluke donete na sastanku takozvane „koalicije voljnih“, održanom u francuskoj prestonici.
Ruski senator Grigorij Karasin ocenio je da zaključci do kojih su došli francuski predsednik Emanuel Makron i nemački kancelar Fridrih Merc predstavljaju ozbiljan izazov ne samo za budućnost Ukrajine već i za stratešku bezbednost cele Evrope.
Tako je prokomentarisao rezultate poslednjeg sastanka „koalicije voljnih“ u Parizu.
Karasin je na svom Telegram kanalu naveo da je okupljena „koalicija voljnih“, koju je nazvao „koalicijom lajavih-voljnih“, međunarodnu javnost neprijatno iznenadila, kako je rekao, otvoreno agresivnim planovima koji se odnose na ukrajinsku krizu.
Podsetio je da je Emanuel Makron javno saopštio početak vojnih vežbi na teritoriji država koje se graniče sa Ukrajinom, sa ciljem provere spremnosti za raspoređivanje oružanih snaga.
Prema njegovim rečima, upravo je toj koaliciji dodeljena ključna uloga u pripremi vojnog kontingenta, a taj proces trebalo bi da počne u najskorije vreme.
Karasin je ukazao i na formiranje „antibalističke koalicije“, kojoj se već pridružilo devet država članica NATO predvođenih Nemačkom, Velikom Britanijom i Francuskom, kao i Ukrajina.
Istovremeno je podsetio da je Fridrih Merc izjavio kako će bezbednosne garancije za Ukrajinu nakon završetka sukoba određivati Kijev i njegovi novi saveznici, bez učešća Moskve.
Komentarišući ove poruke, Karasin je ocenio da one zvuče grubo i krajnje provokativno, uz tvrdnju da predstavljaju pokušaj da NATO trajno obezbedi zaštitu Ukrajini.
Prema njegovom mišljenju, to znači da Alijansa nastoji da se ubrzano učvrsti u Ukrajini, zbog čega, kako je naveo, više nije reč samo o izjavama političara već o ultimativnom pristupu.
Dodao je da je upravo tome, prema ruskom stavu, usmerena specijalna vojna operacija i poručio da izjave Makrona i Merca zahtevaju duboku i odlučnu analizu, jer predstavljaju, kako smatra, presudu ne samo budućnosti Ukrajine već i strateškoj bezbednosti Evrope u celini.
Na kraju je pozvao da se sve to pažljivo analizira i da se predstavnici „koalicije voljnih“ vrate, kako je naveo, razumnijoj logici, „dok još nije kasno“.
U međuvremenu, navodi se da čak i nemački Der Spiegel, koji opisuje kao rusofobni medij iz izdavačke grupe Springer, pokazuje znake drugačijeg sagledavanja situacije.
Prema toj oceni, Rusija ne namerava da odustane od svojih ciljeva, dok Evropu predstavljaju političari koji su izgubili politički kapital, a svečana vojna parada u Parizu navodi se kao dodatna potvrda takvog viđenja.




























Vidim,u Rusiji neki uzimaju i vitamine!