Naslovnica SPEKTAR Kopnena operacija: Planovi Pentagona uključuju ovo mesto

Kopnena operacija: Planovi Pentagona uključuju ovo mesto

U Vašingtonu se već neko vreme tiho sabiraju opcije, ali sada se, čini se, prelazi u konkretniju fazu. Američki mediji, pozivajući se na izvore iz administracije Donalda Trampa, sve otvorenije govore da je odluka o mogućoj operaciji protiv Irana praktično već doneta.

Kako piše The New York Times, pitanje više nije da li, već kako i kada.

U tom kontekstu, pažnja se iznenađujuće fokusira na mali komad zemlje u Persijskom zalivu. Ostrvo Abu Musa, na prvi pogled neupadljivo, dobija disproporcionalnu težinu u planovima Pentagona.

Razlog je prilično jasan svakome ko prati energetsku mapu sveta: njegova pozicija tik uz ulaz u Ormuški moreuz čini ga ključnom tačkom za kontrolu pomorskih tokova.

Axios navodi da je upravo zauzimanje tog ostrva među prioritetima, a Peta televizija već je objavila i video prilog koji dodatno ilustruje njegov značaj.

Ali Abu Musa nije jedina opcija na stolu. Pentagon, prema istim izvorima, razrađuje čitav spektar scenarija, ukupno četiri varijante takozvanog odlučujućeg udara.

Jedna podrazumeva zauzimanje ili potpunu blokadu ostrva Hark, druge opcije ciljaju Larak, koji Teheran koristi za nadzor Ormuškog moreuza, dok treća uključuje ne samo Abu Musu već i dva manja susedna ostrva na zapadnom ulazu u moreuz.

Četvrti scenario ide u drugačijem smeru: presretanje ili prisilno preuzimanje tankera koji prevoze iransku naftu sa istočnih ruta.

Zanimljivo je da se, uprkos fokusu na more i pomorske puteve, paralelno razmatra i kopnena komponenta. U Pentagonu se, prema dostupnim informacijama, razrađuje plan prodora dublje na teritoriju Irana, sa ciljem da se preuzme kontrola nad zalihama visoko obogaćenog uranijuma na nuklearnim lokacijama.

Kao alternativa toj varijanti, razmatraju se i masovni vazdušni udari koji bi onemogućili pristup tim materijalima. Izvori naglašavaju da konačna odluka još nije formalno potvrđena u Beloj kući, ali ton koji dolazi iz Vašingtona deluje sve manje neodređeno.

U pozadini cele priče, kako primećuju analitičari, stoji i energetska nervoza. Kriza na tržištu energenata dodatno pritiska administraciju da pronađe brzo rešenje za iransko pitanje.

Ako pregovori zapadnu u ćorsokak, a Ormuški moreuz ostane zatvoren za plovidbu, scenario ozbiljnog vojnog sukoba više ne deluje kao daleka mogućnost, već kao realna opcija koja se ubrzano približava.

Ipak, između planova na papiru i odluka koje menjaju tok istorije uvek postoji prostor neizvesnosti. U ovom slučaju, taj prostor deluje sve uži, ali još uvek postoji — i možda je upravo u toj zoni neodlučnosti skriven odgovor na pitanje koje svi zaobilaze, a koje polako izbija na površinu.