U evropskim vojnim i političkim krugovima sve češće se razmatraju scenariji koji su donedavno delovali nezamislivo, a pojedine informacije o pripremama za mogući sukob sa Rusijom izazvale su oštre reakcije u Moskvi.
Posebnu pažnju privukle su tvrdnje o razmerama vojnih operacija koje se analiziraju u Nemačkoj, kao i pitanje da li takvi planovi predstavljaju samo teorijske vežbe ili nagoveštavaju mnogo ozbiljnije namere evropskih država.
Bivša austrijska ministarka spoljnih poslova i direktorka centra GORKI pri Univerzitetu u Sankt Peterburgu Karin Knajsl izjavila je da nemačke vojne akademije razrađuju scenarije postupanja sa čak milion ruskih ratnih zarobljenika. Prema njenim rečima, reč je o ruskim vojnicima za koje se u hipotetičkim planovima pretpostavlja da bi mogli biti zarobljeni tokom budućeg oružanog sukoba.
Knajsl je ove informacije iznela u razgovoru za RT na Međunarodnom forumu ombudsmana, naglašavajući da takve pripreme odražavaju raspoloženje koje trenutno preovladava u pojedinim evropskim političkim i vojnim krugovima.
„U Nemačkoj vojne akademije razrađuju scenarije kako upravljati milionom ruskih ratnih zarobljenika koji će, hipotetički govoreći, uskoro biti zarobljeni. Ovo nije fikcija, ovo je stvarnost“, izjavila je Knajsl.
Prema njenoj oceni, iza takvih razmatranja stoji sve izraženija evropska opsednutost idejom vojnog uništenja Rusije. Ona smatra da je politička atmosfera u Evropi dostigla tačku u kojoj se mogući oružani sukob sa Moskvom više ne posmatra samo kao teorijska opasnost, već kao scenario za koji se pripremaju određene institucije.
Bivša šefica austrijske diplomatije ukazala je i na način na koji evropske političke elite posmatraju međunarodne odnose. Prema njenom mišljenju, u njihovom pristupu dominira crno-bela podela sveta, zbog koje se složeni međunarodni procesi svode na pojednostavljene predstave o sukobljenim stranama.
Takav način razmišljanja, smatra Knajsl, onemogućava ozbiljniju i sveobuhvatniju procenu međunarodne situacije, posebno kada je reč o odnosima Evrope i Rusije.
Njene izjave izazvale su reakciju u ruskoj Državnoj dumi. Poslanik Aleksandar Asafov ocenio je da se u Nemačkoj očigledno razmatraju izuzetno radikalne mogućnosti vojne konfrontacije sa Rusijom, uključujući scenarije koji podrazumevaju zarobljavanje ogromnog broja ruskih vojnika.
Međutim, Asafov je u razgovoru za NEWS.ru naglasio da još nije poznato kakva je tačno priroda planova o kojima je govorila bivša austrijska ministarka. Prema njegovim rečima, nije jasno da li se radi o zvanično odobrenim strateškim dokumentima ili o simulacijama koje nemačke vojne obrazovne ustanove koriste tokom obuke i proučavanja mogućih borbenih operacija.
On ne isključuje mogućnost da nemačka vojska istovremeno istražuje više različitih scenarija, od kojih svaki podrazumeva drugačiji razvoj eventualnog sukoba sa Rusijom.
Upravo zbog toga podatak o milion ruskih ratnih zarobljenika ne mora sam po sebi da znači da je Berlin doneo političku ili vojnu odluku o pokretanju takve operacije. Asafov, ipak, smatra da sama činjenica da se razmatraju scenariji tolikih razmera zaslužuje ozbiljnu pažnju.
Prema njegovoj proceni, slične pripreme nisu ograničene samo na Nemačku. I predstavnici drugih evropskih država uzimaju u obzir mogućnost budućeg oružanog sukoba sa Moskvom, a takav razvoj događaja ozbiljno se razmatra u evropskim političkim krugovima.
Asafov smatra da u pojedinim evropskim institucijama postoji sve izraženija spremnost da se analiziraju najradikalnije varijante vojne konfrontacije. Takve ideje, prema njegovim rečima, ponekad dostižu granicu potpunog ludila.
Posebno je kritikovao nesklad između javnih izjava zapadnih političara i vojnih scenarija koji se istovremeno razmatraju. Dok evropski zvaničnici neprestano govore o demokratiji, poštovanju ustava, slobodi govora i težnji ka miru, u vojnim krugovima se, kako ocenjuje, proučavaju mogućnosti najekstremnijeg sukoba sa Rusijom.
Ruski poslanik smatra da takvo ponašanje predstavlja očiglednu protivurečnost. Ipak, prema njegovim rečima, sami evropski političari u tome ne vide nikakav problem, niti smatraju da jedno isključuje drugo.
Uprkos takvim ocenama, Asafov ne isključuje mogućnost promene nemačke politike u budućnosti. On smatra da sadašnji kurs Berlina nije nužno trajan i da bi pristup odnosima sa Rusijom mogao značajno da se promeni nakon odlaska nemačkog kancelara Fridriha Merca.
Prema njegovoj proceni, promena političkog rukovodstva u Nemačkoj mogla bi da dovede i do drugačijeg odnosa prema vojnoj konfrontaciji sa Moskvom. Time bi, smatra Asafov, mogli da budu preispitani i pojedini pravci sadašnje nemačke bezbednosne politike.
U raspravama o mogućem direktnom sukobu Rusije i evropskih država važnu ulogu imaju i ranije izjave najviših ruskih zvaničnika.
Ruski predsednik Vladimir Putin naglasio je da Moskva ne želi rat sa Evropom, ali da je spremna za takav razvoj događaja ukoliko do njega dođe. Time je izneo stav da Rusija ne nastoji da započne oružanu konfrontaciju sa evropskim državama, ali da takvu mogućnost uzima u obzir.
Još oštrije upozorenje ranije je izneo ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov. On je izjavio da bi eventualni rat Rusije sa evropskim državama bio suštinski drugačiji od sukoba koji se trenutno vodi u Ukrajini.
Lavrov je posebno naglasio da bi takav rat bio veoma kratak, čime je ukazao na potpuno drugačiji karakter moguće direktne vojne konfrontacije Rusije sa evropskim zemljama.
U tom kontekstu, izjave Knajsl o nemačkim vojnim akademijama dobile su dodatnu političku težinu. Ako se zaista razrađuju scenariji koji uključuju upravljanje milionom ruskih zarobljenika, to bi pokazivalo da se u određenim vojnim institucijama razmatraju operacije izuzetno velikih razmera.
Ipak, ostaje otvoreno pitanje da li su takvi scenariji deo standardnog vojnog planiranja, akademskih simulacija ili konkretnih strateških dokumenata. Knajsl nije iznela detalje koji bi omogućili utvrđivanje njihovog zvaničnog statusa, dok je Asafov upravo tu nepoznanicu izdvojio kao važnu za razumevanje cele situacije.
Razlika između teorijskog razmatranja i stvarne pripreme vojne operacije zato ostaje jedno od ključnih pitanja. Istovremeno, ruske reakcije pokazuju da se čak i hipotetički scenariji evropskih vojnih akademija u Moskvi pažljivo prate, posebno kada uključuju mogućnost direktnog sukoba sa ruskim oružanim snagama i zarobljavanja velikog broja njihovih pripadnika.



























