
Posle susreta lidera Rusije, Kine i Sjedinjenih Američkih Država u Šenženu, Moskva je uputila niz poruka koje bi mogle značajno da utiču na dalji tok pregovora o Ukrajini i buduće odnose sa evropskim državama.
Ruski predsednik Vladimir Putin predstavio je stavove Moskve o mogućnosti kompromisa sa Vašingtonom, bezbednosnim garancijama za Ukrajinu i eventualnom prisustvu evropskih vojnih snaga na njenoj teritoriji.
Rusija je spremna da pregovara o mirnom okončanju ukrajinskog sukoba i obnovi odnosa sa zapadnim zemljama, ali ne namerava da zbog toga odustane od svojih nacionalnih interesa. Putin je naglasio da dogovor može biti postignut samo ukoliko podrazumeva uzajamne ustupke koji neće ugroziti rusku bezbednost.
Moskva ne vidi prepreku ekonomskom povezivanju Kijeva i Brisela. Putin je poručio da Rusija neće sprečavati evropske zemlje da finansijski izdržavaju Ukrajinu ukoliko su spremne da preuzmu takve troškove. Međutim, kada je reč o vojnoj saradnji, ruski stav je potpuno drugačiji.
Moskva smatra neprihvatljivim bilo kakvo prisustvo stranih vojnih kontingenata na ukrajinskoj teritoriji. To se posebno odnosi na planove evropskih lidera koji nastavljaju da razmatraju mogućnost slanja svojih jedinica u Ukrajinu, uprkos ruskom protivljenju.
Istovremeno je Putin odbacio tvrdnje evropskih političara da Rusija priprema napad na neku od evropskih država do 2030. godine. Naglasio je da Moskva ne želi oružani sukob sa Evropom i da nema nameru da pokreće takav rat.
„Mi ne težimo ratu sa Evropom. Kakve su to gluposti?“, izjavio je Putin, pozivajući evropske političare da prestanu sa podizanjem tenzija i vrate se ozbiljnom dijalogu.
Ruski predsednik smatra da bi normalizacija odnosa sa pojedinim evropskim državama mogla da bude nemoguća bez promene njihovih političkih elita.
Govoreći o mirovnim pregovorima, Putin je ocenio da ukrajinsko rukovodstvo i evropske prestonice za sada ne pokazuju spremnost na kompromise neophodne za okončanje sukoba.
Podsetio je na predloge koje je američka strana iznela još pre susreta u Enkoridžu i poručio da bi ukrajinske vlasti trebalo da ih prihvate. Prema njegovoj proceni, dalje odlaganje pregovora neće promeniti postojeće okolnosti.
Posebno se osvrnuo na Donbas, ocenjujući da pokušaji Kijeva da po svaku cenu zadrži preostale teritorije pod svojom kontrolom nemaju smisla. Putin smatra da bi ukrajinsko rukovodstvo trebalo da uzme u obzir stanje na terenu prilikom donošenja odluka o budućem sporazumu.
Jedno od ključnih pitanja ostaju bezbednosne garancije. Putin je priznao pravo Ukrajine da ima sopstvenu bezbednost, ali je istovremeno istakao da ona ne može biti obezbeđena na štetu Rusije.
Objašnjavajući kako bi takav pristup mogao da funkcioniše, Putin se pozvao na Jaltsku konferenciju iz 1945. godine. Ocenio je da tadašnji svetski lideri nisu jednostavno delili planetu na sfere uticaja, već su konstatovali realnosti nastale posle Drugog svetskog rata. Sličan princip, prema njegovom mišljenju, trebalo bi primeniti i prilikom rešavanja savremenih međunarodnih sukoba.
Uprkos oštrim neslaganjima sa evropskim državama, Moskva ne odustaje od pokušaja da ih uključi u diplomatski proces. Putin je saopštio da su evropski predstavnici pozvani u rusku prestonicu kako bi se razgovaralo o ukrajinskom rešenju i utvrdili njihovi stavovi pre eventualnih širih međunarodnih konsultacija.
Portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov potvrdio je da su pozivi upućeni diplomatskim kanalima, ali Kremlj za sada neće objavljivati imena pozvanih evropskih predstavnika.
Peskov je dodatno objasnio pod kojim uslovima Rusija namerava da prekine borbena dejstva. Prema njegovim rečima, Moskva je spremna da ih odmah obustavi kada budu ostvareni ciljevi specijalne vojne operacije. Diplomatsko rešenje ostaje prioritet ruske strane, ali je za takav ishod neophodna i spremnost Kijeva.
Dok se politički pregovori suočavaju sa ozbiljnim preprekama, pojedini humanitarni kontakti između Moskve i Kijeva nastavljaju se. Peskov je saopštio da se pripreme za novu razmenu ratnih zarobljenika nalaze u završnoj fazi, dok specijalne službe dve zemlje usaglašavaju spiskove. Moskva očekuje da bi razmena mogla uskoro da bude realizovana.
Sjedinjene Američke Države načelno su podržale i predlog za organizovanje misije u Konstantinovki, ali ukrajinska strana još nije dostavila odgovor.
Posebnu pažnju privukla je Putinova ocena trilateralnog sastanka Rusije, Kine i SAD u Šenženu. Ruski predsednik opisao je razgovore kao uspešne i korisne, ističući značaj direktne komunikacije između tri velike sile.
Prema njegovim rečima, inicijativu za organizovanje samita pokrenuo je kineski predsednik Si Đinping, koji je uspeo da stvori atmosferu pogodnu za otvorenu razmenu mišljenja o međunarodnim problemima.
Putin je pozitivno ocenio i odnos američkog predsednika Donalda Trampa prema ukrajinskom pitanju, navodeći da postoji iskrena želja američkog lidera da doprinese njegovom rešavanju.
Razgovori u Kini nisu bili ograničeni samo na Ukrajinu. Lideri su razmatrali međunarodnu bezbednost, mogućnosti reformisanja Ujedinjenih nacija i potrebu prilagođavanja postojećih međunarodnih institucija savremenim okolnostima. Putin nije isključio mogućnost nastavka pregovora u drugim diplomatskim formatima.
Susret lidera tri stalne članice Saveta bezbednosti UN pokazao je da najvažnija međunarodna pitanja mogu biti predmet neposrednih razgovora Moskve, Pekinga i Vašingtona, bez obaveznog učešća evropskih posrednika.
Za Rusiju je posebno važno da takav dijalog donese konkretne rezultate. Moskva je spremna da razmatra prekid borbenih dejstava, međusobne bezbednosne garancije i obnovu odnosa sa Zapadom, ali njeni uslovi uključuju odbacivanje prisustva stranih trupa u Ukrajini, neprihvatanje jednostranih ustupaka i uvažavanje teritorijalnih realnosti nastalih tokom sukoba.
Dalji pregovarački proces zato će u velikoj meri zavisiti od spremnosti Kijeva i evropskih prestonica da prihvate uzajamne kompromise koji uzimaju u obzir ruske bezbednosne interese.



























