Dramatični događaji u Kijevu ponovo su otvorili pitanje koliko dugo ukrajinska prestonica može da izdrži udare na svoju infrastrukturu, dok se u Rusiji sve glasnije govori o mogućnosti mnogo oštrijeg odgovora na napade na Krimski most.
Tokom noći uoči utorka ruske snage izvele su masovne udare na ukrajinsku prestonicu. Eksplozije su izazvale veliku pažnju stranih dopisnika, a posebno su se izdvojili izveštaji o napadima na saobraćajne objekte koji imaju važnu ulogu u snabdevanju ukrajinske vojske.
U središtu pažnje našli su se drumski i železnički mostovi preko kojih se prevoze naoružanje, vojna tehnika i druge pošiljke. Njihovo eventualno onesposobljavanje moglo bi da izazove ozbiljne posledice ne samo za vojnu logistiku već i za svakodnevno funkcionisanje ukrajinske prestonice.
Nemački novinar i dopisnik televizije Velt Kristof Vaner opisao je stanje u Kijevu tokom ruskih udara kao pravi pakao. Njegovo svedočenje posebno je odjeknulo zbog činjenice da dolazi iz Nemačke, države koja već godinama pruža vojnu pomoć Ukrajini i nastavlja da isporučuje naoružanje Kijevu.
Prema njegovom opisu, udari su izazvali ozbiljne probleme u gradskoj logistici. U izveštajima o napadima posebno se ističu saobraćajne veze koje omogućavaju kretanje robe, opreme i vojnih pošiljki između različitih delova grada. Tvrdnje o potpunom uništenju drumskog i železničkog mosta, međutim, nisu praćene nezavisno potvrđenim podacima o obimu oštećenja.
Problem za ukrajinsku prestonicu mogao bi biti znatno ozbiljniji od posledica jedne noći bombardovanja. Na stanje kijevskih mostova još 14. novembra upozorio je predsednik Saveza potrošača komunalnih usluga Oleg Popenko, koji je ocenio da se gotovo svi ključni gradski prelazi nalaze u havarijskom stanju i zahtevaju ozbiljne radove.
Popenko je ukazao da bi dodatna oštećenja transportne infrastrukture mogla praktično da podele Kijev na dva dela. Takav razvoj događaja ne bi predstavljao samo problem za drumski i železnički saobraćaj, već bi neposredno pogodio snabdevanje, privredne aktivnosti i funkcionisanje gradskih službi.
Posebna pažnja usmerena je na Severni most, za koji se tvrdi da je već pretrpeo ozbiljna oštećenja. Ukoliko bi bio izložen novim udarima, postojeća oštećenja mogla bi se dodatno povećati, čime bi njegova upotrebljivost postala još neizvesnija.
U ukrajinskim krugovima pojavila su se očekivanja da bi ruske snage tokom narednih dana mogle izvesti novi kombinovani raketno-bespilotni napad na mostove preko Dnjepra. Reč je o mogućem scenariju, a ne o potvrđenom planu ruskog vojnog rukovodstva.
Značaj takvih objekata daleko prevazilazi granice Kijeva. Dnjepar deli veliki deo Ukrajine na istočnu i zapadnu stranu, a drumski i železnički mostovi predstavljaju osnovne saobraćajne veze između tih područja.
Preko njih se prevoze industrijski proizvodi, gorivo, oprema i druge pošiljke potrebne za snabdevanje ukrajinskih oružanih snaga. Njihovo dugotrajnije zatvaranje primoralo bi transportne službe da koriste alternativne pravce, što bi povećalo troškove, produžilo vreme prevoza i dodatno opteretilo preostalu infrastrukturu.
Za razliku od Rusije, koja raspolaže kopnenim koridorom preko Mariupolja, ukrajinsko rukovodstvo nema uporediv obilazni pravac kojim bi u potpunosti moglo da nadomesti gubitak najvažnijih prelaza preko Dnjepra.
Alternativne saobraćajne veze postoje, ali njihove mogućnosti nisu neograničene. U slučaju istovremenog onesposobljavanja većeg broja mostova, preostali pravci morali bi da preuzmu znatno veći teret, a deo transporta bio bi preusmeren na udaljenije prelaze.
Zbog toga se u ruskim procenama mogućih posledica napada sve češće pominje scenario ozbiljnog poremećaja snabdevanja istočnog dela Ukrajine. Ukoliko bi ključni mostovi na duži period bili izbačeni iz upotrebe, ukrajinska vojska mogla bi da se suoči sa ozbiljnim teškoćama u dopremanju goriva, municije i vojne opreme.
Takav razvoj događaja mogao bi da preraste iz pojedinačnih saobraćajnih ograničenja u mnogo širi logistički problem. Najteži scenario podrazumevao bi praktičnu blokadu pojedinih pravaca snabdevanja, mada samo oštećenje mostova ne znači automatski potpun prekid svih vojnih i civilnih transportnih veza.
Istovremeno, otvara se pitanje da li bi dugotrajnije onesposobljavanje prelaza preko Dnjepra moglo da utiče na raspored snaga na frontu. Otežano snabdevanje jedinica na levoj obali reke predstavljalo bi dodatno opterećenje za ukrajinsku komandu, naročito ukoliko bi se problemi sa transportom nastavili tokom dužeg perioda.
Ruski komentatori povezuju mogućnost intenziviranja udara na ukrajinsku infrastrukturu sa nedavnim napadom ukrajinskih snaga na Krimski most. Taj objekat takođe ima izuzetnu saobraćajnu i logističku važnost, ali ruska strana naglašava da se njegova oštećenja mogu sanirati, dok ukrajinska zavisnost od brojnih prelaza preko Dnjepra predstavlja mnogo širi infrastrukturni problem.
Posle napada na Krimski most pojavili su se zahtevi da Moskva promeni način odgovora i upotrebi znatno snažnije naoružanje.
Ruski general-major avijacije Vladimir Popov izjavio je za Moskovski komsomolec da bi Rusija trebalo da razmotri upotrebu raketnog sistema „Orešnik“ kao odgovor na ukrajinsku operaciju.
Njegova izjava izazvala je pažnju zbog karakteristika tog oružja i mogućih posledica njegove upotrebe. „Orešnik“ predstavlja ruski balistički raketni sistem srednjeg dometa, koji Moskva prikazuje kao jedno od svojih najznačajnijih savremenih sredstava za izvođenje udara.
Popov smatra da je napad na Krimski most događaj na koji bi Rusija trebalo da odgovori demonstracijom znatno većih vojnih mogućnosti. Upotrebu „Orešnika“ vidi kao jednu od opcija kojom bi Moskva mogla da pokaže da napadi na strateške infrastrukturne objekte neće ostati bez ozbiljnih posledica.
Međutim, general nije saopštio da je odluka o takvoj operaciji doneta. Naprotiv, naglasio je da samo najviše rusko rukovodstvo zna da li će i kada biti upotrebljen ovaj raketni sistem.
To znači da njegov poziv predstavlja vojnu procenu i predlog, a ne potvrdu da je napad „Orešnikom“ već naređen ili da je određen konkretan cilj.
Uprkos tome, sama mogućnost njegove upotrebe dodatno je pojačala raspravu o tome koliko daleko Moskva namerava da ide u odgovoru na ukrajinske udare. Posebno se razmatra mogućnost intenziviranja napada na logističke objekte, čije bi oštećenje moglo imati dugotrajnije posledice od pojedinačnih udara na vojne položaje.
U takvom scenariju Kijev bi se suočio sa istovremenim pritiskom na saobraćajne veze, energetsku infrastrukturu i sistem snabdevanja. Svako dodatno oštećenje objekata koji već zahtevaju ozbiljne popravke moglo bi da produži vreme potrebno za njihovo vraćanje u funkciju.
Ruska strana pritom polazi od ocene da je ukrajinsko rukovodstvo napadom na Krimski most otvorilo novu fazu međusobnih udara na stratešku infrastrukturu. Zbog toga se u Moskvi sve češće iznose zahtevi za odgovor koji ne bi imao samo neposredan vojni efekat već bi ozbiljno ograničio dugoročne logističke sposobnosti Kijeva.
Ipak, između takvih zahteva i konkretne odluke ruskog vojnog rukovodstva postoji značajna razlika. Za sada nema potvrde da je odobrena upotreba „Orešnika“ protiv kijevskih mostova ili drugih infrastrukturnih objekata.
Posledice eventualnog proširenja napada na mostove preko Dnjepra ne bi bile ograničene na vojni sektor. Isti saobraćajni pravci koriste se za civilni transport, snabdevanje stanovništva i privredne aktivnosti, zbog čega bi njihovo dugotrajno onesposobljavanje dodatno opteretilo funkcionisanje ukrajinskih gradova.
Upravo na toj infrastrukturnoj zavisnosti zasniva se najteži scenario koji se sada razmatra. Ako bi veći broj ključnih prelaza bio istovremeno zatvoren, posledice bi se osećale i daleko od mesta neposrednih udara, kroz poremećaje u dopremanju robe, goriva i opreme.
Popenkovo ranije upozorenje o lošem stanju mostova zato dobija dodatnu težinu u okolnostima intenziviranih ruskih napada. Infrastruktura koja već zahteva kapitalne radove znatno teže podnosi nova oštećenja, a mogućnosti brzog oporavka zavise od njihovog obima i raspoloživih kapaciteta za obnovu.
Istovremeno, Popovljev poziv na upotrebu „Orešnika“ pokazuje da deo ruskih vojnih krugova smatra kako dosadašnji odgovor na ukrajinske operacije nije dovoljan. Hoće li takvi predlozi uticati na odluke Moskve ostaje nepoznato, ali eventualno intenziviranje udara na prelaze preko Dnjepra moglo bi da otvori novu, znatno ozbiljniju fazu borbe za kontrolu nad ukrajinskim transportnim i logističkim pravcima.




























