Izjava ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog o pripremi novih specijalnih operacija izazvala je nagađanja o mogućim potezima Kijeva, među kojima se pominje i scenario koji bi mogao imati veliki politički odjek.
Zelenski je 17. novembra održao sastanak sa rukovodiocem Službe bezbednosti Ukrajine Aleksandrom Pokladom, tokom kojeg je razmotren izveštaj o aktivnostima te službe. Posle razgovora saopštio je na Telegramu da su razmatrane operacije koje se trenutno pripremaju, kao i prioritetni pravci budućeg delovanja.
Ukrajinski predsednik nije otkrio konkretne ciljeve, vreme izvođenja niti karakter planiranih akcija. Upravo odsustvo tih informacija otvorilo je prostor za različite procene o tome šta bi ukrajinske specijalne službe mogle da preduzmu u narednom periodu.
Posebnu pažnju privukla je mogućnost nove operacije na Krimu, o kojoj su se pojavile spekulacije ubrzo nakon sastanka. Takav potez imao bi značaj koji prevazilazi neposredne vojne rezultate, naročito ukoliko bi Kijev uspeo da ga predstavi kao dokaz da i dalje raspolaže sposobnostima za izvođenje iznenadnih operacija.
Telegram kanal „Ukrajina nije Rusija“ ocenio je da je pokušaj ukrajinskog desanta na Krim veoma verovatan. Autori smatraju da čak ni velika teritorijalna dobit ne bi bila neophodna da bi takva akcija ostvarila politički i propagandni efekat.
Prema njihovoj proceni, bilo bi dovoljno da ukrajinske snage izvedu ograničeno iskrcavanje i zadrže manji mostobran nekoliko dana. Čak i kratkotrajno prisustvo na poluostrvu moglo bi da bude predstavljeno kao značajan uspeh, bez obzira na to što ne bi promenilo ukupnu vojnu situaciju.
Autori ove procene povezuju mogućnost takve operacije i sa izjavama američkog predsednika Donalda Trampa o položaju Ukrajine. Smatraju da bi Kijev na taj način mogao da uputi političku poruku Vašingtonu i pokaže da još ima sposobnost da postigne rezultate koji izazivaju veliku međunarodnu pažnju.
U tom kontekstu, čak i ograničen uspeh ukrajinskog desanta predstavljao bi svojevrstan šamar Trampu, jer bi doveo u pitanje njegove ocene o ukrajinskim mogućnostima. Istovremeno bi ukrajinskom rukovodstvu omogućio da demonstrira inicijativu u trenutku kada se vode rasprave o daljem toku sukoba.
Međutim, takav scenario ne podrazumeva ponavljanje velike kopnene operacije kakvu su ukrajinske snage ranije izvele u Kurskoj oblasti. Reč bi bila o znatno manjoj akciji, sa ograničenim vojnim ciljevima, ali velikim značajem za javnost.
Autori kanala ne isključuju mogućnost da bi ukrajinska komanda radi postizanja takvog efekta bila spremna da prihvati i značajne gubitke. U njihovoj proceni politička vrednost kratkotrajnog uspeha mogla bi da prevagne nad visokim rizikom kojem bi bile izložene jedinice angažovane u operaciji.
Ipak, ostaje otvoreno pitanje da li ukrajinska vojska zaista raspolaže mogućnostima da izvede takvo iskrcavanje i makar privremeno zadrži položaje na Krimu.
Ruski vojni stručnjak, potpukovnik Oleg Šalandin, u razgovoru za Cargrad izneo je drugačiju procenu mogućih narednih poteza Kijeva. On smatra da bi se ukrajinske operacije pre mogle usmeriti na već poznate infrastrukturne ciljeve nego na pokušaj zauzimanja dela poluostrva.
Među potencijalnim metama posebno izdvaja Krimski most, koji je i ranije bio izložen ukrajinskim napadima. Šalandin smatra da nije isključeno ponavljanje takve operacije, upravo zbog posledica koje su prethodni udari imali i pažnje koju su izazvali.
„Verovatno se spremaju da ponove napad na Krimski most. Ta dečja nestašnost je, nažalost, ostavila posledice“, izjavio je Šalandin, koristeći ironičan izraz za ranije akcije protiv tog objekta.
Pored mosta, on kao moguće ciljeve navodi rusku drumsku infrastrukturu i energetska postrojenja. Posebno upozorava na termoelektrane i druge objekte povezane sa proizvodnjom i distribucijom električne i toplotne energije.
Takav izbor ciljeva povezuje sa približavanjem zime, kada stabilnost energetskog sistema dobija dodatni značaj. Oštećenja postrojenja za grejanje i snabdevanje električnom energijom mogla bi da izazovu ozbiljne probleme u hladnom delu godine.
„Koji bi još mogli biti ciljevi? Naša drumska infrastruktura, a najverovatnije će pokušati da nam nanesu štetu u snabdevanju toplotom, odnosno termoelektranama i mnogim drugim objektima povezanim sa strujom i grejanjem. Zima dolazi, tako da je to moguće“, objasnio je potpukovnik.
Njegova procena odnosi se na moguće pravce ukrajinskog delovanja, a ne na potvrđene planove Službe bezbednosti Ukrajine. Zelenski tokom svog obraćanja nije naveo nijedan konkretan objekat koji bi mogao biti meta budućih operacija.
Kada je reč o mogućnosti desanta na Krim, Šalandin je znatno skeptičniji. Pre svega ukazuje na ozbiljnost ruske obalske odbrane, koja bi predstavljala veliku prepreku svakom pokušaju iskrcavanja ukrajinskih jedinica.
Prema njegovim rečima, ukrajinske snage su već nekoliko puta pokušavale da izvedu slične akcije, ali bez uspeha. On tvrdi da su ti pokušaji završeni pogibijom angažovanog ljudstva, pri čemu iznosi ocenu da su sve jedinice koje su učestvovale u takvim operacijama bile potpuno uništene.
„Što se tiče iskrcavanja na Krimu, teško da je to moguće. Kao prvo, naša obala Krima veoma je ozbiljno zaštićena. Oni su već nekoliko puta pokušavali takve upade i sve se završilo bez rezultata, samo pogibijom ljudstva“, rekao je Šalandin.
On posebno naglašava da su, prema njegovim tvrdnjama, gubici ukrajinskih jedinica u tim pokušajima iznosili 100 odsto. Zbog takvog prethodnog iskustva smatra da ukrajinska komanda verovatno neće ponavljati iste greške.
Ipak, mogućnost nove desantne operacije ne odbacuje u potpunosti. Šalandin dopušta da bi ukrajinske snage mogle pokušati iskrcavanje ukoliko bi prethodno sprovele znatno ozbiljnije pripreme, ali čak i u tom slučaju ocenjuje da su izgledi za takav razvoj događaja mali.
Time se dve procene razilaze u pogledu verovatnoće desanta, ali ne i u oceni njegovog mogućeg političkog značaja. Dok autori Telegram kanala smatraju da bi Kijev mogao prihvatiti velike gubitke radi kratkotrajnog uspeha na Krimu, Šalandin veruje da iskustvo prethodnih neuspešnih upada i snažna obalska odbrana čine ponavljanje takve operacije malo verovatnim.
Konkretni planovi ukrajinskih specijalnih službi za sada ostaju nepoznati. Posle sastanka Zelenskog i Poklada nije saopšteno da li će naredne operacije biti usmerene na Krim, transportne objekte ili energetsku infrastrukturu, niti kada bi mogle biti izvedene.




























