U Nemačkoj bi od 1. januara na snagu trebalo da stupi set izmena radnog zakonodavstva kojim će ova država dodatno otvoriti vrata za useljenike.
U ovom momentu, najjačoj državi Evrope nedostaje 1,2 miliona radnika. Poslovna zajednica Nemačke nezadovoljna je i krivi birokratiju za gubitak čak 30 milijardi evra, jer nisu popunjena upražnjena radna mesta.
Kancelarka Angela Merkel dogovorila je s koalicionim partnerima da se od 1. januara donekle pojednostavi proces zapošljavanja stranaca.
[adsenseyu1]
Predviđeno je da osoba može na šest meseci da dođe u Nemačku o svom trošku i traži posao.
Ako osoba ima ugovor s poslodavcem u Nemačkoj, dobiće radnu i boravišnu vizu, ali u nemačkom konzulatu države iz koje dolazi.
Do sada je ovakva vrsta aranžmana bila moguća samo ako poslodavac dokaže da na nemačkom tržištu nema radnika za posao za koji je angažovan stranac. Sada se ta odredba briše.
Prema istraživanjima vladinog i nevladinog sektora, radnici s prostora bivše Jugoslavije posebno su traženi. Cene ih kao vredne i odgovorne.
Nemačka vlada već 2015. godine donela je odredbe kojima je bitno liberalizovano tržište rada, a građanima zapadnobalkanskih država data prilika da mu pristupe.
Prema podacima nemačkog ministarstva rada, Uredba za zapadni Balkan, kako se zove zakonski akt, samo 2016. i 2017. godine u Nemačku je dovela 117.123 osobe iz BiH i Srbije.
Trendovi u ovoj godini pokazuju povećanje broja onih s Balkana koji su dobili posao u Nemačkoj.
Nemci nisu samo osvježili tržište rada nego su drastično smanjili broj aplikacija za status azilanta s ovog područja. Sa 120.000 potencijalnih azilanata u 2015. godine, taj broj je na kraju 2017. sveden na jedva 10.000.
