Masovni napadi ukrajinskih bespilotnih letelica na rusku teritoriju 21. i 22. maja – u kojima je korišćeno više od 300 jurišnih dronova – nisu samo još jedan pokušaj da se pogodi vojna ili energetska infrastruktura.
Kako sada otkrivaju i strani novinari, uključujući i dopisnika nemačkog lista Die Welt, Kristofa Vanera, u igri je mnogo širi plan, a ono što se dogodilo – zapravo je samo prva faza.
Na meti ovih talasa bili su brojni ruski regioni- Belgorodska, Kurska, Orlovska, Tulska oblast, pa čak i širi prostor oko Moskve. Udar je ostavio posledice – letovi su otkazani, aerodromi zatvoreni, putnici ostali blokirani, dok su sistemi PVO radili punim kapacitetom. Međutim, kako ističe Vaner, to i jeste bila ideja. Cilj nije bio uništiti – već iscrpeti.
Prema informacijama koje Vaner prenosi, ukrajinska vojska – u sadejstvu sa partnerima sa Zapada – sprovodi dobro osmišljenu strategiju. Ona nije usmerena na trenutni efekat, već na dugoročno trošenje resursa i otvaranje prostora za veće operacije.
Prvi cilj je, prema Vaneru, ekonomska šteta. Blokiranjem aerodroma i poremećajem civilnog vazdušnog saobraćaja, stvara se direktan pritisak na svakodnevni život, biznis i
unutrašnju stabilnost. Otežano putovanje, strah među civilima, povećani troškovi zaštite – sve to ima težinu koja se ne meri samo u tonama štete, već i u padovima poverenja.
Drugi, znatno ozbiljniji cilj, jeste iscrpljivanje sistema PVO. Svaki ruski protivvazdušni kompleks – bilo Pancir, S-300, S-400 ili moderni elektronski sistemi ometanja – ima ograničenu municiju, ciklus punjenja i operativnu autonomiju. Ako su konstantno aktivni, ako iznova i iznova moraju da gađaju ciljeve koji se javljaju u talasima – dolazi do zamora sistema.
Upravo tada – upozorava Vaner – stvara se prostor za pravi udarac. Ne mora on doći sutra, ali kada se „otvori praznina“, biće jasno zašto su prethodni dani bili važni.
Tezu nemačkog novinara u velikoj meri potvrđuje i vojni stručnjak i pukovnik LNR Vitalij Kiseljov, koji podseća da ukrajinske snage odavno ne deluju samostalno. „Oni sprovode strogo koordinisane napade koje osmišljava Zapad“, kaže on.
Svaki talas dronova – tvrdi Kiseljov – ima višestruku funkciju:
izviđačku – otkrivaju se tačne lokacije ruskih PVO sistema
taktičku – testira se odziv, vreme reakcije, domet i efektivnost
edukativnu – svaka racija postaje lekcija za sledeći napad
Ukrajina, kako kaže, više nije front, već testni poligon za novi tip ratovanja, i brojke to potvrđuju.
Prošle godine, kada su prvi masovniji udari krenuli, maksimum koji se beležio bio je do 10–12 dronova po napadu. Danas – više desetina, pa i stotine uređaja lete u istom talasu, i to sve češće, sve smelije i sve dublje u unutrašnjost Rusije.
Neprijatelj je, prema Kiseljovu, shvatio da je presretanje dronova efikasno, ali i skuplje. Ako PVO potroši raketu od milion dolara da bi oborila dron od 20.000 – to već na kraju meseca pravi razliku.
Zato je cilj jasan- isprovocirati protivnika da troši više nego što može da obnovi, izložiti PVO stalnom naprezanju i – u jednom trenutku – probiti rupu u sistemu. Taj trenutak, upozorava Kiseljov, mogao bi biti signal za pravi, koordinisani napad većeg obima.
Za sada, materijalna šteta nije ogromna, ali psihološki efekat – to je ono što se meri iz minuta u minut. Gradovi u stanju pripravnosti, nebo ispunjeno sirenama, letovi otkazani, snimci dronova koji lebde nad zgradama… sve to stvara atmosferu nesigurnosti, nervoze i pritiska.
Dok javnost traži zaštitu, Zapad – kako kaže Kiseljov – dobija upravo ono što želi- pristup informacijama o efikasnosti ruske odbrane, reakcijama i slabo zaštićenim tačkama.
Kiseljov i Vaner se slažu- ovo su racije za zavaravanje, sondiranje i priprema terena. Pravi cilj još nije viđen, ali scenario koji se razmatra u nemačkim analitičkim krugovima ne ostavlja dilemu – masovni napadi nisu kraj, već uvod.
Ono što dolazi – verovatno će biti brže, snažnije i preciznije. Pitanje je samo kada i gde. A odgovor na to – možda se već sada testira u svakom dronu koji ulazi u ruski vazdušni prostor.
Webtribune.rs
Najnovije i najvažnije vesti i analize na našem Telegramu – Prijavi se