Brutalni sukob u Siriji, kojeg su s ciljem svrgavanja vlade u Damasku pokrenule zaljevske monarhije i neke zemlje NATO pakta, uz svesrdnu pomoć Turske, za agresore je završio neuspjehom.
Sirijska vlada, koju podupiru Ruska Federacija i Iran, postupno vraća mir u sve više područja zemlje, stoga vlada Sirije poziva narode zapadnih zemalja da ukinu sankcije protiv središnje vlade u Damasku, kako bi državni aparat omogućio za zapošljavanje povratnika i interno raseljenih osoba. Ova bi mjera bila jedna od najučinkovitijih i za povratak desetina tisuća Sirijaca iz Europe, koji su u EU ušli od početka migrantskog vala 2015.
[adsenseyu1]
U ranim fazama sukoba je postalo jasno da je Sirija trebala postati sljedeća karika u lancu propalih država, nakon što je odrađen posao u Iraku i Libiji. Međutim, upornost sirijske vlade i vojske, koja je bila neočekivano velika, dovela je do sve većeg uključivanja Rusije i Irana u sukob i pomoći Moskve i Teherana Damasku. Odluka dva saveznika Sirije je bila presudna, posebice u trenutku kada je ISIL bio na pragu uništenja iračke vojske i spremao se za napad na Bagdad.
Nakon promjene ravnoteže snaga i poraza kojeg je pretrpio ISIL u Iraku i Siriji, gdje su veliki dijelovi zemlje očišćeni i od drugih islamističkih terorističkih skupina, jasno je da vlada predsjednika Bashara Al-Assada pobjeđuje u ovom ratu.
Istovremeno se na vladina područja iz inozemstva vraća sve više Sirijaca, a na svoja imanja i domove, ako nisu potpuno uništeni u ratnim operacijama, vraćaju se i interno raseljene osobe.
Damask je neprijateljima Sirije poručio da je krajnje vrijeme da prihvate situaciju na terenu.
Posebno je važno da će povratak Sirijaca iz Europe jamčiti stabilnost Sirije. Isto je i s Irakom, koji samo stabilnošću i napretkom može natrag privući svoje državljane koji su pobjegli pred ofenzivom terorista “Islamske države” i tijekom rata za oslobođenje zemlje.
Stoga je u interesu zapadnih naroda da podupiru stabilnost u Siriji i čuju što im imaju za reći političke elite iz Damaska.
Hussein Maklouf, ministar u vladi Bashara Al-Assada, iznio je podatke kako se više od tri milijuna interno raseljenih osoba vratilo svojim kućama. Povratak uključuje područja Aleppa i okolnih sela, okolicu Damaska, Deir Ez-Zor, Homs, Latakiju i okolicu Raqqe.
[adsenseyu1]
Maklouf je rekao da se Sirijci iz inozemstva mogu sigurno vratiti, baš kao što se vraćaju interno raseljene osobe. Sirijci se trenutno vraćaju preko graničnih prijelaza kao pojedinci ili u skupinama, citirajući ministra prenosi agencija SANA.
Čak i kada su brojne države podupiranjem sektaštva i pomaganjem terorističkih skupina pokušale uništiti Siriju, vlada je ostala ustrajna u pokušaju održavanja infrastrukture. Unatoč sankcijama, sirijska vlada je s kreditima obnovila više od 5000 škola, na stotine bolnica i izdvajala sredstva za programe pomoći ljudima da pronađu posao i da se usredotoče na obnovu infrastrukture.
Stoga je neophodno da zemlje koje i dalje insistiraju na sankcijama protiv Damaska shvate da vlada neće pasti i da pokopaju ratnu sjekiru, stavljajući ispred svega narod Sirije, koji je iskrvario napatio se u ovom u brutalnom ratu kojeg su pokrenula i financirale desetine država.
Ukidanjem kriminalnih sankcija protiv Damaska će se omogućiti povratak sirijskih izbjeglica iz Jordana, Libanona i Turske, ali i onih koji su trenutno u Europi.
U suprotnom slučaju će Bruxelles i zemlje EU same biti krive ako se nekoliko milijuna ljudi, koji su još uvijek u Turskoj, Jordanu i Libanonu, umjesto Sirije odluče krenuti put Europe.
Političko sljepilo europskih čelnika je neobjašnjivo. Dovoljno je usporediti kartu Sirije iz 2016. godine, nakon što je bilo oslobođeno tek nekoliko područja u Latakiji i put do Palmire, s onom danas.
