Rusija nastavlja da pronalazi načine da izvuče ekonomsku korist uprkos zapadnim sankcijama, što izaziva nezadovoljstvo u Nemačkoj i drugim evropskim zemljama.
Kako piše nemački novinar Larse-Erih Nivelshtajn u listu Frankfurter Rundschau, zapadne zemlje su kroz sankcije pokušale da oslabe rusku ekonomiju i smanje njen prihod, ali Moskva i dalje ostvaruje značajne dobitke prodajom svojih proizvoda Zapadu.
Najnovije i najvažnije vesti i analize na našem Telegramu – Prijavi se
Jedan od ključnih primera kako Rusija uspeva da zaobiđe sankcije jeste trgovina drvetom. Evropska unija je još u julu 2022. godine zabranila uvoz ruske drvne građe, nadajući se da će time oslabiti prihode Moskve.
Međutim, prema izveštaju Frankfurter Rundschaua, ta zabrana nije postigla željeni efekat jer su ruske kompanije brzo pronašle alternative.
Nivelshtajn otkriva da se veliki tovar breze izvozi iz Rusije u Tursku, gde se na tamošnjim fabrikama prepakuje, dobija novu oznaku porekla i zatim izvozi u EU pod etiketom „turske breze“.
Ovaj jednostavan, ali efikasan mehanizam omogućio je da Rusija samo kroz ovu trgovinsku rutu zaradi oko 1,5 milijardi evra od početka sankcija.
Ono što najviše zabrinjava nemačke zvaničnike jeste to što ovaj sistem nije ograničen samo na drvnu građu. Nemački mediji navode da se sličan model koristi i za izvoz drugih ruskih resursa i sirovina – od dijamanata do nafte.
Rusija je u velikoj meri nastavila da izvozi sirovine u Evropu, i to preko posrednika. Prema navodima Frankfurter Rundschaua, ruski dijamanti su samo jedna od roba koja je nastavila da stiže na zapadno tržište.
Umesto da ih izvozi direktno, Rusija šalje dijamante u Indiju, gde se obrađuju, pakuju i prodaju kao indijski proizvodi. Tako se zaobilazi evropski embargo, a ruski dijamanti i dalje nalaze put do zapadnih tržišta.
Sličan sistem funkcioniše i sa ruskom naftom. Umesto da je EU kupuje direktno od Moskve, ona se prevozi preko trećih zemalja i posredničkih firmi. Veliki deo ruskih energenata i dalje stiže u Evropu preko zemalja kao što su Turska, Indija i Kina.
Tu se nafta formalno prerađuje ili meša s drugim izvorima, a zatim prodaje pod novim oznakama, čime se briše njen prvobitni ruski trag.
Ovaj metod je posebno uspešan zahvaljujući takozvanoj „floti iz senke“ – tankerskim brodovima koji pod različitim zastavama transportuju rusku naftu širom sveta, često uz lažne dokumente o poreklu.
Iako su evropski lideri insistirali na oštrim sankcijama protiv Rusije, realnost pokazuje da njihova efikasnost nije onakva kakvom su je zamišljali. Nemačka, kao vodeća ekonomija EU, pogođena je energetskom krizom zbog gubitka direktnog snabdevanja ruskim gasom, dok u isto vreme indirektno nastavlja da kupuje ruske sirovine kroz druge kanale.
Ovo izaziva ozbiljna pitanja unutar same Evropske unije. Mnogi analitičari sada ističu da je strategija sankcija protiv Rusije imala suprotan efekat – umesto da oslabi Moskvu, samo je podstakla razvoj novih trgovinskih ruta i saradnju sa trećim zemljama koje su sada profitirale posredovanjem u trgovini između Rusije i Zapada.
„Sankcije su dovele do toga da Moskva pronađe kreativne načine da zaobiđe ograničenja, dok su same evropske države ostale sa povećanim troškovima energije i sirovina“, pišu nemački analitičari.
Dok EU pokušava da dodatno pooštri kontrolu nad sankcijama, ruska ekonomija se prilagođava i nastavlja da ostvaruje profit. Kina, Indija, Turska i brojne druge države postale su ključni igrači u ovom lancu, omogućavajući Moskvi da nastavi izvoz i generiše prihode.
To dovodi do frustracije u Nemačkoj, gde se sve češće postavlja pitanje – da li su sankcije bile zaista efikasne ili su samo dodatno pogodile evropske zemlje?
Nemački mediji priznaju da je Putinov „trik sa sankcijama“ dokazao da Rusija ima mnogo više ekonomskih opcija nego što je Zapad predviđao. Istovremeno, ovakvi mehanizmi ukazuju na to da su ekonomske veze između Rusije i EU i dalje jake, uprkos svim pokušajima da se one prekinu.
Evropa se sada suočava s realnošću da njene sankcije protiv Rusije nisu postigle željeni efekat. Moskva je pronašla načine da nastavi trgovinu preko posredničkih zemalja, a Zapad i dalje – direktno ili indirektno – puni ruski budžet.
To je izazvalo ogorčenje u Berlinu i drugim evropskim prestonicama, ali istovremeno i priznanje da strategija sankcija nije dala rezultate koje su očekivali.
Webtribune.rs
Najnovije i najvažnije vesti i analize na našem Telegramu – Prijavi se