Naslovnica ŽIVOT Novi dokazi o nezakonitom oporezivanju frilensera: MAJKE BEZ BOLOVANJA

Novi dokazi o nezakonitom oporezivanju frilensera: MAJKE BEZ BOLOVANJA

Višemesečnom „obaranju ruku“ između države i frilensera o načinu izmirivanja poreskih obaveza u prethodnih pet godina još uvek se ne nazire.

Sa jedne strane država poručuje da porezi ne mogu da se „otpišu“, dok frilenseri tvrde da su ih poreski službenici vraćali kući, uz objašnjenje da ne postoji šifra za njihovu delatnost. O svom iskustvu sa državnim sistemom za naš portal govore dve frilenserke, koje su više puta pokušavale da dobiju odgovor na pitanje „koliko duguju državi“.

Da li su frilenseri kriminalci koji su utajili porez i na taj način oštetili državu, ili ljudi koji su u nedostatku zaposlenja iskoristili svoja znanja da na internetu zarade neki dinar, pitanje je na koje ćemo, u zavisnosti ko odgovara, dobiti dva odgovora.

Profesorka engleskog jezika iz Kragujevca, master filolog A.R.(33) od 2015. godine držala je časove jezika klijentima iz Kine i Japana. Pojašnjava da je za to imala i ugovor sa stranim poslodavcem, a u Poreskoj upravi se raspitivala, kakve su njene obaveze prema državi. Navodi da su je službenici šetali od Poreske uprave do Fonda PIO, pa ponovo u Poresku, da bi joj na kraju rekli, da na osnovu stranog ugovora, u našoj zemlji ne postoje uslovi da uplaćuje sebi doprinose.

“Doslovce su mi rekli – gospođo, idite kući, nikome ne treba vaših 200-300 dolara”, objašnjava A.R. za Nova.rs šta su joj pre tri godine odgovorili u Poreskoj upravi.

Ova mlada majka dvoje dece, ističe da su je takvom izjavom naveli da zaključi da njena, ne tako velika primanja, spadaju u kategoriju minimalne neoporezive zarade, te da nije mogla ni da nasluti da će jednog dana morati da plaća nagomilani porez.

“Kada vam iz zvanične državne institucije kažu ‘idite kući’, šta drugo da pomislim, osim da nikome ništa ne dugujem”, priča A.R. dodajući da je nastavila da drži časove strancima, jer kako kaže, suprugov minimalac iz fabrike, nije mogao da pokrije sve porodične troškove i potrepštine za tek rođenu bebu.

Ona je revoltirana zbog najnovijeg razvoja situacije, jer bi sada trebalo retroaktivno da uplaćuje doprinose za period u kom joj je više puta rečeno da njen ugovor sa stranim poslodavcem ne važi i da ne može da uplaćuje zdravstveno i penziono osiguranje.

“Sada bi trebalo da platim nešto što nisam ni koristila. Kao majka nisam imala pravo na porodiljsko bolovanje, držala sam onlajn časove nekoliko dana posle porođaja. Za nas ne važe praznici, frilenserke ne mogu da koriste bolovanje ako im se razboli dete. Država na takve pojave nije reagovala, ali sada zna da traži porez”, ogorčena je A.R.

Ova školovana mlada žena na kraju zaključuje da je podučavanjem preko interneta počela da se bavi iz nužde, jer je, kaže, posao u prosveti “teško dobiti”, a njeno kratkotrajno iskustvo u nastavi bilo je samo u nekoliko navrata, kada je menjala kolege koji su bili na bolovanju.

Razvedena frilenserka: Deca pripala ocu, jer sam nezaposlena

Drastičan primer dva lica države, u ispovesti za naš portal ispričala je Marija Spasojević (33), profesorka engleskog jezika i majka troje dece.

Kao diplomirani filolog godinama je tražila posao, ne samo u školi, već i u drugim firmama, ali do sada nije uspela da ostvari ni dan radnog staža. Kako bi imala kakvu – takvu zaradu, ona je od 2017. godine počela da drži časove jezika preko interneta.

I Marija se u Poreskoj upravi u Kragujevcu raspitivala kakve su joj obaveze prema državi, ali su joj rekli da ugovor koji ima sa strancima u našoj zemlji nije validan.

“Meni su bukvalno rekli – radite, sve dok vas niko ne dira”, priča ona, dodajući da su joj u Poreskoj upravi objasnili da nemaju na osnovu čega da joj naplate porez i da “frilenseri nisu rešeni zakonom”.

Marija dodaje da je čak morala da objašnjava službenicima šta su frilenseri, te da su se, kako kaže, “zgledali i sašaptavali”, da bi joj na kraju rekli da nigde u Zakonu nema osnova da joj naplate porez.

“Verujte, ovaj posao nimalo nije lak, pogotovo ako ste majka. Preko dana sam brinula o deci, a onda noću do tri sata iza ponoći držala časove strancima. Budila bih se u sedam ujutru da decu ispratim u školu, pa opet isto, ceo dan na nogama i časovi do iza ponoći. Zarada na tim časovima je ‘smešna’ i teško mi je kada čujem da smo mi utajom poreza oštetili državu”, objašnjava Marija.

Međutim, muke ove mlade žene i majke troje dece počele su pre dve godine, kada su u brakorazvodnoj parnici deca dodeljena ocu. Marija tvrdi da je starateljstvo nad decom sud dodelio ocu, pošto je ona nezaposlena i nema sredstava da se brine o njima.

“Ja sam tada bila nevidljiva za poreski sistem ove zemlje i deca su dodeljena suprugu koji ima stalno zaposlenje. Sada treba da platim porez za taj isti period, kada je sud odlučio da ja nemam primanja od kojih bi mogla da brinem o deci, iako sam ih ja u suštini imala”, revoltirana je Marija.

Ona dodaje da je u presudi navedeno da svakog meseca isplaćuje alimentaciju za decu u iznosu od 17.500 dinara, iako je nezaposlena.

“To je opšta konfuzija. Sa jedne strane sam uskraćena da brinem o deci jer nemam primanja, a sada me država tereti za porez koji dugujem. Podnela sam i žalbu sudu na odluku o starateljstvu, ali ta žalba nije uvažena uz obrazloženje da nemam nikakva primanja”, u neverici za naš portal priča Marija.

Ona i dalje drži časove preko interneta i redovno isplaćuje alimentaciju, a njena mesečna primanja, kako kaže, kreću se od 400 do 500 dolara mesečno. Objašnjava da je u dobrim odnosima sa bivšim suprugom, ali da je trenutno “sluđena” državnom brirokratijom, koja joj sa jedne strane uskraćuje pravo da bude sa decom, a sa druge je tretira kao kriminalca koji ne plaća porez.

Vlada Srbije izašla je, kako tvrdi, sa korektnom ponudom prema frilenserima u kojoj im otpisuje kamatu na zaostala dugovanja na ime poreza i nudi mogućnost da nagomilane troškove isplate u narednih 10 godina.

Međutim, za frilensere takava ponuda je neprihvatljiva, jer smatraju da su bili obmanuti i da im nijednog trenutka u prethodnih pet godina nije jasno i nedvosmisleno rečeno da moraju da plate porez, te zbog toga ne pristaju na zvaničnu ponudu i najavljuju nove akcije kako bi se izborili za pravedno oporezivanje.

Aleksandra Petrović (Nova.rs)