Naslovnica IZA OGLEDALA NEKO ZNA – Blažić priznao zločin: „Ne znam šta me je obuzelo“

NEKO ZNA – Blažić priznao zločin: „Ne znam šta me je obuzelo“

Optuženi za masovno ubistvo Uroš Blažić priznao je da je u selima Malo Orašje i Dubona 4. maja prošle godine ubio devet i ranio 12 osoba.

Kako su novinarima preneli punomoćnici oštećenih Blažić je priznao krivicu i rekao da ne zna šta ga obuzelo tog dana.

Njegov otac Radišta Blažić negirao je krivicu, odnosno da je izvršio krivično delo nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i stavljanje u promet oružja i eksplozivnih materija u sticaju sa krivičnim delom teško delo protiv opšte sigurnosti.

„Ne znam šta me je to obuzelo, pa sam to uradio,“ rekao Uroš Blažić u jednoj rečenici. Navodno, bio je pognute glave.

Pravni zastupnik četiri porodice, Stefan Stefanović naveo je da je predsednica sudskog veća Višeg suda u Smederevu na pripremnom ročištu navela da su joj iz Ministarstva pravde predložili da sledeće suđenje bude u Palati pravde, zgradi Višeg suda u Beogradu.

Sledeća suđenja zakazana su za kraj avgusta, kao i za septembar, a da li će biti održana zavisi od odluke Višeg suda u Beogradu da li može da im dodeli sudnicu, odnosno da li će sudnice u Palati pravde biti slobodne u predviđenim i zakazanim terminima.

Misterija: Da li je Blažić iz projekta?

Koncept „Mendžurijskog kandidata“ odnosi se na osobu koja je nesvesno programirana da izvrši određene radnje, često uključujući ubistvo, na osnovu specifičnih okidača.

Ime dolazi iz romana Richarda Condona „The Manchurian Candidate“ iz 1959. godine, koji je kasnije ekranizovan u dva filma, 1962. i 2004. godine.

Projekat MK-Ultra:

Projekat MK-Ultra bio je tajni program kontrole uma koji je sprovela CIA tokom 1950-ih, 1960-ih i 1970-ih godina. Cilj ovog programa bio je istraživanje i razvoj metoda za kontrolu uma koristeći različite tehnike, uključujući:

  1. Upotrebu droga: Eksperimenti sa LSD-om i drugim halucinogenima kako bi se istražili njihovi efekti na um.
  2. Hipnoza: Korišćenje hipnoze za pokušaj kontrole ponašanja subjekata.
  3. Senzorna deprivacija: Izlaganje subjekata uslovima gde su lišeni čulnih stimulacija kako bi se istražili efekti na njihov um.
  4. Elektrošok terapija: Primena elektrošokova kako bi se promenilo ponašanje subjekata.

MK-Ultra je obuhvatao mnoge eksperimente koji su često sprovođeni bez znanja i pristanka subjekata, što je kasnije dovelo do velikih kontroverzi i pravnih posledica kada su detalji programa postali javni.

Stvarni primeri:

Iako je koncept „Mendžurijskog kandidata“ uglavnom deo fikcije i teorija zavere, postoje neki poznati slučajevi gde se spekulisalo o upotrebi tehnika kontrole uma. Najpoznatiji među njima su:

  • Sirhan Sirhan: Ubica Roberta F. Kenedija, za koga neki teoretičari zavere veruju da je bio pod uticajem kontrole uma.
  • Mark David Chapman: Ubica Džona Lenona, koji je tvrdio da je bio pod uticajem glasova i naređenja.

Uticaj i posledice:

Iako su mnogi aspekti MK-Ultra i sličnih programa ostali kontroverzni i obavijeni misterijom, ovi eksperimenti su imali veliki uticaj na percepciju kontrole uma i etičkih standarda u naučnom istraživanju.

Danas, ovakvi eksperimenti ne bi bili mogući bez stroge regulative i nadzora kako bi se zaštitila prava i dobrobit subjekata.

Webtribune.rs,Tanjug,blic.rs

Najnovije i najvažnije vesti i analize na našem Telegramu – Prijavi se

Pratite tokom 24 sata naše najbolje vesti samo na Vkontakte 
Otvorite novu mrežu Truth Social