Najveca tajna Jugoslavije od 6 milijardi dolara -VIDEO

Josip-Broz-Tito-bunker

Josip Broz Tito je ranih 50-ih godina naredio da se u blizini bosanskog mesta Konjic sagradi tajni bunker koji će primiti vladajuću klasu u slučaju nuklearnog napada.

Vojni objekat po imenu D-O „ARC“ je građen pod velom tajne čak 26 godina između 1953. i 1979. godine u vreme Hladnog rata, godinu dana pre Titove smrti.

Opremljen je najsavremenijom tehnologijom onoga vremena. I danas se tu mogu videti fiksni telefoni, pisaće mašine i druga poznata aparatura za komunikaciju iz sredine prošlog veka.

Bunker se prostire na 6.854 kvadratnih metara i sastoji se iz tri dela i nalazi na dubini od 270 metara. U prvom delu nalazi se nadzorna rezidencija, mesto za tehničku podršku i uže osiguranje.

Potom slede metalna vrata debljine 1,20 metara i tunel koji vodi do centra atomskog skloništa, koji može da izdrži udar jačine 20 kilotona.

Temperatura u bunkeru je između 21 i 23 stepena Celzijusovih, a vlažnost vazduha je od 60 do 70 odsto, što predstavlja idealne uslove za život. Čitav prostor je osvetljen sa 6.000 neonskih sejalica.

Izrada je koštala skoro 4 milijarde evra. Bunker je opskrbljen zalihama namirnica koje bi omogućile da oko 350 ljudi živi i radi u njemu šest meseci bez izlaska na površinu.

Postojanje bunkera bila je strogo čuvana tajna u koju su bili upućene samo osobe iz Titovog najužeg kruga, četri generala i desetine vojnika koji su čuvali kompleks od njegove izgradnje do odvajanja Bosne od Jugoslavije 1992. kada ga je preuzela nova vojska.

Ulaz se nalazi iza neupadljivih vrata garaže zabačene kuće na udaljenom sporednom putu i ukopan je u planinu koja se nalazi iza kuće.

Bunker površine 6.500 kvadratnih metara čini preko 100 malih spavaćih soba, kancelarije, konferencijske sale opremljene jednostavnim nameštajem i obaveznim Titovim portretom.

Prostor je bio vruć krompir do 2011. godine kada je po prvi put ugostio Bijenale moderne umetnosti.

Danas ovaj bunker ima ulogu retkog umetničkog muzeja za razne umetnike iz celog sveta, ali predstavlja i podsetnik na vremena u kojem su pretnje nuklearnim ratom bile svakodnevna pojava.