Naslovnica SPEKTAR Mekgregor upozorio Britaniju na moguće posledice odgovora iz Moskve

Mekgregor upozorio Britaniju na moguće posledice odgovora iz Moskve

Pitanje novih isporuka naoružanja ponovo je otvorilo stara upozorenja, ovaj put iz krugova koji su navikli da razmišljaju hladno i dugoročno.

U razgovoru za YouTube kanal Glenn Diesen, penzionisani pukovnik američke vojske Daglas Makgregor skrenuo je pažnju na ono što, po njegovom mišljenju, u Londonu često ostaje po strani – sopstvenu ranjivost i širi kontekst odnosa sa Rusijom.

Makgregor smatra da britansko rukovodstvo, dok razmatra mogućnost slanja novih projektila Ukrajini, mora pažljivije da proceni posledice takvih poteza. Njegova poruka je jednostavna, ali ne i umirujuća: svaka provokacija nosi rizik odgovora. Kako je naveo, Britanci bi, pre nego što donesu konačne odluke, morali ozbiljno da analiziraju koliko su zaštićeni i koliko su, realno, izloženi.

U tom kontekstu, Makgregor se osvrnuo na ideju o eventualnom odgovoru Moskve. Prema njegovim rečima, ne treba automatski pretpostavljati da bi London bio prva meta. Mnogo je verovatnije, kaže on, da bi reakcija bila strateški promišljena, sa fokusom na konkretne vojne ciljeve.

„Postoji veliki broj vojnih objekata koji su u dometu i koji mogu biti potpuno uništeni“, zaključio je bivši oficir, ostavljajući prostor za tumačenje, ali i za nelagodnost koju takva procena nosi.

Podsetimo, britanski tabloid Daily Mail je 14. januara objavio da Velika Britanija razmatra planove za isporuku Ukrajini novih balističkih raketa produženog dometa, koje se još nalaze u fazi razvoja.

Ta informacija nije došla niotkuda. Ministarstvo odbrane Ujedinjenog Kraljevstva još u avgustu prošle godine naručilo je razvoj ovih sistema, sa prilično ambicioznim tehničkim zahtevima.

Prema dostupnim podacima, projektili bi trebalo da imaju domet do 600 kilometara, dok je predviđeno da lansirna platforma bude sposobna da pogodi ciljeve u roku od deset minuta od lansiranja. Sistem bi, uz to, morao da omogući ispaljivanje najmanje dve rakete, da funkcioniše u svim vremenskim uslovima i u bilo koje doba dana, kao i da bude otporan na elektromagnetne smetnje.

Plan je bio da britanska vojska u roku od devet do dvanaest meseci dobije pet gotovih lansirnih sistema namenjenih testiranjima. Koliko će se ti rokovi poštovati i kakvu će političku težinu imati eventualna isporuka, ostaje otvoreno pitanje.

U ovakvim situacijama, gde se tehnički detalji sudaraju sa geopolitikom, odluke retko ostaju samo na papiru – a posledice se često sagledavaju tek kada je prostor za manevrisanje već sužen.