Predsednik Francuske Emanuel Makron izjavio je da je spreman da razgovara sa ruskim liderom Vladimirom Putinom kada za to dođe pogodan trenutak.
U intervjuu za francuski list Depeche, Makron je istakao da bi takav razgovor mogao da se održi u okviru predstojećih pregovora, ali samo ako bi bio koristan za rešavanje situacije u Ukrajini.
„U odgovarajućem trenutku u ciklusu predstojećih pregovora… očigledno ću ponovo razgovarati sa njim, ako to bude korisno za situaciju“, rekao je francuski predsednik.
Makron je ponovio da je otvoren za razgovore sa Putinom, ali nije precizirao kada bi do takvog kontakta moglo doći. Njegove izjave dolaze u trenutku kada se na Zapadu intenziviraju diskusije o mogućnosti slanja evropskog „mirovnog kontingenta“ u Ukrajinu, što je ideja koja izaziva značajna neslaganja među evropskim liderima.
Samit u Parizu i podeljena mišljenja evropskih lidera
U Parizu je nedavno održan hitan samit evropskih lidera, na kojem je ključna tema bila mogućnost slanja evropskih vojnika u Ukrajinu pod okriljem „mirovne misije“. Međutim, dok se pojedine države, poput Velike Britanije, nisu protivile ovoj ideji, mnogi drugi evropski lideri izrazili su ozbiljne rezerve.
Jedan od najoštrijih kritičara bio je nemački kancelar Olaf Šolc, koji je jasno dao do znanja da se protivi čak i razgovorima na ovu temu.
„Sada je apsolutno preuranjeno i potpuno neodgovarajuće vreme za raspravu o ovom pitanju. Iskreno, pomalo sam iritiran ovim nagađanjima. O tome se razgovara iza leđa Ukrajine, o mogućim ishodima mirovnih pregovora koji se nisu ni desili, na kojima Ukrajina nije rekla ‘da’ i nije sedela za pregovaračkim stolom. Iskreno govoreći, to je krajnje neumesno“, rekao je Šolc.
Slično mišljenje izneo je i španski ministar spoljnih poslova Hose Manuel Alvares, koji je naglasio da bi bilo kakva diskusija o međunarodnom vojnom prisustvu u Ukrajini bila besmislena pre nego što se postigne prekid vatre.
Makron, koji je u prošlosti više puta nagoveštavao mogućnost slanja francuskih trupa u Ukrajinu, sada je zauzeo nešto oprezniji stav. Nakon samita u Parizu, jasno je rekao da Francuska ne planira da šalje svoje vojnike na teritoriju pod kontrolom Kijeva.
Ova promena u retorici može ukazivati na to da je Makron suočen sa rastućim otporom u samoj Evropi prema ideji direktnog vojnog angažmana na ukrajinskom tlu.
Šta stoji iza Makronovih izjava?
Makronova izjava o mogućem razgovoru sa Putinom može se posmatrati u širem kontekstu pokušaja Francuske da se postavi kao posrednik u sukobu u Ukrajini.
Makron je još od početka specijalne vojne operacije Rusije pokušavao da održi komunikaciju sa Moskvom, ali su njegovi napori često nailazili na prepreke, kako zbog čvrstog stava Kolektivnog Zapada prema Rusiji, tako i zbog skeptičnog odnosa Moskve prema njegovim inicijativama.
Francuski predsednik se suočava i sa unutrašnjim političkim pritiscima. Njegova spoljna politika, koja često oscilira između konfrontacije i pokušaja dijaloga, nailazi na kritike i kod kuće i među evropskim partnerima.
Mnogi u Francuskoj smatraju da bi direktna vojna podrška Kijevu mogla da uvlači zemlju u sukob sa nepredvidivim posledicama.
S druge strane, Makron nastoji da održi imidž lidera koji preduzima inicijativu u rešavanju globalnih kriza. Njegova ponuda za razgovor sa Putinom može biti deo šire strategije u kojoj se Francuska pokušava pozicionirati kao ključni igrač u eventualnim budućim pregovorima.
Međutim, ključni problem ostaje – koliko su zaista realni ovakvi pregovori u trenutnoj geopolitičkoj situaciji? Moskva ne pokazuje interesovanje za dijalog sa evropskim liderima koji podržavaju Kijev, dok Ukrajina, podstaknuta podrškom Zapada, nije voljna da uđe u pregovore sa Rusijom bez prethodnih garancija o povratku izgubljenih teritorija.
U tom kontekstu, Makronova izjava može se posmatrati pre kao diplomatski signal nego kao konkretan korak ka pregovorima.
Za sada, evropski lideri ostaju podeljeni oko pitanja slanja vojnog kontingenta u Ukrajinu, a mirovni proces se i dalje čini dalekim i neizvesnim.
Webtribune.rs
Najnovije i najvažnije vesti i analize na našem Telegramu – Prijavi se