U kontekstu eskalacije trgovinskog rata i afere Huawei Peking priprema odmazdu protiv Vašingtona. Stručnjaci veruju da će Peking koristiti tajno oružje i dominaciju na svetskom tržištu u posedovanju retkih zemnih metala.
Biće pogođen čitav visokotehnološki sektor Sjedinjenih Država, uključujući i poslovanje Elona Maska i Apple-a. Pobednik ovog rata biće onaj ko u njemu neće učestvovati, a to je Rusija.
Poseta predsednika Kine Si Đinpinga kompaniji retkih metala, u trenutku kada je Vašington napao Huawei, trebalo bi da znači da se ti metali mogu koristiti kao oružje u trgovinskom ratu protiv Sjedinjenih Država, prenosi Bloomberg.
[adsenseyu1]
Kina bi mogla ograničiti izvoz retkih zemalja u Sjedinjene Države. Čak i austrijsko izdanje Contra Magazina veruje da bi u bliskoj budućnosti Kina mogla da iskoristi “nuklearnu opciju” u trgovinskom ratu sa Sjedinjenim Državama, zaustavivši izvoz “retkih metala” u Sjedinjene Države.
Konačno, Jin Kanrong, Profesor na Narodnom univerzitetu Kine, za Global Times, zabranu izvoza retkih metala iz Kine u SAD vidi kao jedno od tri osvajačka oružja Pekinga u trgovinskom ratu sa Sjedinjenim Državama.
Nije slučajno da su Sjedinjene Države napravile izuzetak za retke metale kada su uvozne carine za 200 milijardi kineske robe povećale s 10% na 25%. Amerikanci te metale ne uključuju ni na novi popis carina za kineske proizvode za dodatnih 300 milijardi dolara. Kina godišnje proizvede oko 105 000 tona retkih metala, što je 81% svetske proizvodnje. Zabrana ili ograničenje na isporuku retkih metala iz Kine uticala bi na američki tehnološki sektor.
“Kina dominira na tržištu retkih metala i nastaviće tako još najmanje dve decenije. Peking čini 90% snabdevanja retkim metalima, a Kinezi su ti koji određuju cenu. Komunistička partija Kine je glavni vlasnik svih preduzeća koja se bave vađenjem retkih zemnih metala i može manipulisati ovim tržištem kako god želi”, rekao je Aleksandr Toporkov, direktor kompanije TDM96 koja prodaje retke metale u Rusiji.
Retki metali su u svakom telefonu, automobilu i avionu.
“Svi proizvodi Elona Maska u automobilskom i vazduhoplovnom sektoru sadrže ogromnu količinu spojeva retkih metala. Američka kompanija Molycorp, koja vadi retke metale, ne može zadovoljiti sve potrebe Maskove kompanije, a da ne spominjemo druge kompanije u sektoru visoke tehnologije. Naime, oni su glavni potrošači retkih zemnih metala”, kaže Toporkov.
Prema austrijskom internet časopisu Contra Magazin, nedostatak redovnih isporuka retkih metala će prekinuti čitav lanac nabavke američkih tehnoloških kompanija, posebno američke vojne industrije.
[adsenseyu4]
“Retki metali su sirovine potrebne za proizvodnju visoko kvalitetnih američkih čipova, najboljih na svetu”, rekao je kineski profesor.
Njihov razvoj i proizvodnja su vrlo skupi. Amerikanci ih prodaju po vrlo visokoj ceni, a glavni kupac je Kina. U 2018. godini je globalna prodaja čipova dostigla 469 milijardi dolara, od kojih je većinu, čak 300 milijardi, izvezeno u Kinu.
“Ako Tramp blokira prodaju vrhunskih čipova Kini, američki proizvođači će bankrotirati, uzrokujući veliku štetu na Vol Stritu. S druge strane u Kini će se pojaviti neznatni strah, a modernizacija industrije će neko vreme biti usporena. Ali Peking će aktivno početi da zamenjuje uvoz čipova. Sjedinjene Države imaju svoje rezerve retkih zemnih metala, ali će trebati godine da se obnovi industrija i da ona bude u stanju da zadovolji sve njihove potrebe. Čak i kada Sjedinjene Države dovrše oporavak tog sektora, Kina će već završiti istraživanja i razvoj visoko kvalitetnih čipova i počeće da izvozi svoje proizvode”, rekao je profesor Kineskog nacionalnog univerziteta.
“Uopšte nije potrebno da Peking nametne potpuni embargo na te metale, već je dovoljno da podigne cene. To čak nije ni pretpostavka, već činjenica, jer su cene na tržištu nakon vesti o Huaweiju već skočile. Kina verovatno neće odbiti isporuku ovih vrednih sirovina Sjedinjenim Državama, ali će nametnuti veće izvozne carine za SAD i Japan”, rekao je Toporkov.
Prema njegovim rečima, cene magneta od retkih metala u Kini su samo u jednom danu skočile za 10%.
“Prema prognozama naših kineskih partnera i prema ovoj dinamici, cene komponenti samo s magnetima će se u narednim mesecima povećati za 50 do 100 odsto”, navodi Toporkov.
U isto vreme će Japan, zbog svojih američkih prijatelja, pretrpeti veliku štetu.
“Za Japance će se cene povećati sprečavanjem svakog pokušaja ponovnog izvoza retkih metala iz Japana u Sjedinjene Države i japansko tržište je takođe izrazito zavisno od ovih metala. Na primer, jedan automobil Honda Prius sadrži 7 kg retkih metala. Zatim, Japan je stari neprijatelj i pitanje je časti za Kinu da mu uzrokuje probleme”, rekao je stručnjak.
“Kineski građani su dugo čekali odlučnu akciju Si Đinpinga protiv Sjedinjenih Država. Retki metali koje poseduje Kina se mogu koristiti kao oružje. Za neke će to biti vrlo bolno, najviše za Sjedinjene Države i Japan, a za druge je to vrlo povoljno, kao na primer za Rusiju”, zaključuje ruski stručnjak.
Ali hoće li Si Đinping to učiniti? Hoće li ozbiljno odgovoriti Trampu ili će opet biti zadovoljan s polovičnim merama u spoljnoj politici? To će biti odluka KP Kine i doneće se u prikladno vreme. Rusija zaista može imati koristi od ove bitke u trgovinskom ratu između Kine i Sjedinjenih Država.
“Kao što znamo, često pobeđuju oni koji ne učestvuju u ratu. U ovom slučaju sve ide u prilog Rusiji. Dve velike ekonomije “se bore”, a Moskva se suprotstavlja negativnim efektima veštački oslabljenom kursu rublje. Rusija sada treba da gradi visokotehnološku proizvodnju i da privlači investitore, jer raditi s dolarima nije jeftino”, navodi izvor za članak koji je objavio Histoire et Societé.
Drugi glavni adut u rukama Kine protiv Vašingtona je američki državni dug, tvrdi profesor s Kineskog narodnog univerziteta. Kina drži više od 1000 milijardi dolara američkih obveznica. Upravo je Peking najviše pridoneo stabilizaciji američke ekonomije, kada je kupio američki dug tokom finansijske krize 2008. Ono šta čeka američku ekonomiju, ako Peking počne da se rešava značajnog dela ovih papira, kao što je učinila Rusija, teško je zamisliti.
Konačno, poslednji adut Pekinga je i američko korporativno tržište u Kini. Američki proizvođači su davno došli u Kinu, odmah nakon glavnih reformi i otvaranja zemlje. Tamo ostvaruju ogroman profit, mnogo veći od kineskih kompanija na američkom tržištu.
S jedne strane su Sjedinjene Države izvezle u Kinu samo 120 milijardi dolara vredne robe, a iz Kine su uvezle robe za 540 milijardi, što su podaci iz 2018. Međutim, američka statistika ne uzima u obzir jednostavnu činjenicu da su mnogi proizvodi proizvedeni u Kini vlasništvo američkih kompanija.
Na primer, pametni telefoni iPhone se proizvode u Kini i prodaju u Sjedinjenim Državama. Tramp veruje, ili zna da nije tako, ali tvrdi, da to pogađa kineski izvoz, ali je činjenica da kineske kompanije u proizvodnji zarađuju mnogo manje od američkih, koje prodaju gotove pametne telefone.
(logicno.com)
