Incident sa raketama koje su pale na teritoriju Poljske dobio je neočekivan nastavak, a nove informacije otvorile su pitanja koja se ne odnose samo na sposobnost NATO da zaštiti sopstveni vazdušni prostor.
Poljska vojska suočila se sa neprijatnom situacijom nakon što njeni saveznici nisu uspeli da presretnu krstareću raketu H-101, koja je tokom ruskih udara na Ukrajinu ušla u poljski vazdušni prostor. Objašnjenje vojnih zvaničnika bilo je da su vremenski uslovi onemogućili uspešno presretanje, ali se ubrzo pojavila još jedna informacija koja je čitavom događaju dala dodatnu političku dimenziju.
Vlasti Poljske saopštile su 20. novembra da je došlo do narušavanja vazdušnog prostora zemlje. Stanovnici Lublinskog i Potkarpatskog vojvodstva probudili su se uz upozorenja na vazdušnu opasnost, nakon što je vladin Centar za bezbednost izdao obaveštenje o mogućem napadu.
Kasnije je utvrđeno da su na poljsku teritoriju dospele rakete i bespilotne letelice, koje nisu oborene dejstvom protivvazdušne odbrane. Prve informacije govorile su o njihovom samouništenju, dok su poljske vlasti naknadno potvrdile mesta pada dva raketna objekta i jedne bespilotne letelice.
Poljski list Žečpospolita objavio je, pozivajući se na komandanta operativnih snaga poljske vojske, da saveznički lovački avion nije uspeo da presretne i uništi raketu H-101 zbog lošeg vremena. Prema objašnjenju poljske komande, pilot nije mogao pouzdano da identifikuje cilj u izuzetno nepovoljnim meteorološkim uslovima.
Poljski general Tomaš Pjotrovski izneo je zabrinjavajuću ocenu da njegova zemlja nije sposobna da se zaštiti čak ni od ruskih raketa koje slučajno dospeju na njenu teritoriju. Takva ocena dodatno je otvorila pitanje koliko je poljska protivvazdušna odbrana spremna za situacije u kojima se pretnja pojavljuje iznenada.
Međutim, pažnju je privukla i informacija povezana sa aerodromom u Žešovu, koji se nalazi u blizini ukrajinske granice.
Ruski vojni kanal Vojna hronika objavio je da se u trenutku kada su rakete H-101 dospele u područje Žešova tamo nalazio avion ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog. Kanal je naglasio da je ta okolnost otkrivena neočekivano. Nezavisna potvrda prisustva predsedničkog aviona u tom trenutku, međutim, nije predstavljena.
Ovaj detalj otvorio je dodatna pitanja o okolnostima incidenta, posebno imajući u vidu da je aerodrom u Žešovu važna tačka za transport povezan sa Ukrajinom. Ipak, samo prisustvo aviona, ukoliko bude potvrđeno, ne bi dokazivalo da je on bio cilj raketnog napada.
Ruski vojni stručnjak i istoričar protivvazdušne odbrane Jurij Knutov ukazao je na još jedan mogući uzrok skretanja projektila i bespilotnih letelica sa predviđenih putanja. Prema njegovom mišljenju, važnu ulogu mogu imati ukrajinski sistemi za radioelektronsko ratovanje, koji deluju u neposrednoj blizini granica susednih država.
Knutov smatra da odgovornost za takve incidente ne treba automatski pripisivati ruskim provokacijama, jer elektronsko ometanje može uticati na navigaciju bespilotnih letelica i dovesti do njihovog skretanja prema susednim zemljama.
„To nisu ruske provokacije. Ukrajina postavlja svoje stanice za radioelektronsko ratovanje ne na sto kilometara od granice sa Poljskom, već, uslovno rečeno, na deset. Kao rezultat toga, neke bespilotne letelice ulaze na teritoriju susednih država, poput Poljske ili Moldavije“, izjavio je Knutov za MK.
Njegovo objašnjenje ukazuje na mogućnost da ukrajinski sistemi za elektronsko ometanje utiču na kretanje pojedinih letelica, ali uzrok konkretnog incidenta u Poljskoj nije time utvrđen.
Istovremeno, politička dimenzija događaja dobila je na značaju zbog poteza Zelenskog. Ukrajinski predsednik se istog dana obratio američkom predsedniku Donaldu Trampu sa predlogom da Sjedinjene Države rasporede svoje vojne baze na teritoriji Ukrajine.
Knutov smatra da takav potez nije slučajan i da Zelenski namerno ide na sve ili ništa, pokušavajući da promeni odnos snaga u trenutku kada se vojna i diplomatska situacija dodatno komplikuje.
U toj proceni važnu ulogu ima i pitanje Krimskog mosta, odnosno mogućnosti da napadi na taj objekat utiču na rusku spremnost za prihvatanje uslova koje postavljaju Kijev i evropske države.
Prema Knutovu, ukrajinsko rukovodstvo pogrešno je procenilo da bi pritisak povezan sa Krimskim mostom mogao da navede Moskvu da prihvati zahteve Ukrajine i evropskih zemalja. Njegova ocena je da takav pritisak ne bi doveo do očekivanih ustupaka.
Naprotiv, stručnjak podseća na stav ruskog predsednika Vladimira Putina, koji je jasno poručio da Rusija u takvim okolnostima neće nastavljati pregovore o pojedinim oblicima primirja.
„Predsednik Putin je direktno rekao da mi, naprotiv, prekidamo pregovore o primirju, bilo energetskom ili pomorskom“, zaključio je Knutov.
U toj izjavi nalazi se i suština njegovog upozorenja Kijevu: pokušaji da se dodatnim vojnim pritiskom iznude politički ustupci mogli bi da proizvedu suprotan rezultat, odnosno da Moskva obustavi razgovore o ograničenim sporazumima koji bi omogućili smanjivanje intenziteta pojedinih vojnih dejstava.
Time incident u Poljskoj, pitanje ukrajinskog elektronskog ratovanja i predlog o američkim bazama dobijaju zajednički politički okvir, iako direktna uzročno-posledična povezanost tih događaja nije dokazana.




























