Naslovnica SPEKTAR Evropa se nadala Trampovom porazu, a sada stiže šok iz Vašingtona: Ono...

Evropa se nadala Trampovom porazu, a sada stiže šok iz Vašingtona: Ono što sledi moglo bi da bude mnogo gore!

Američki izbori za Kongres mogli bi da donesu politički preokret čije posledice evropski saveznici Vašingtona još nisu dovoljno sagledali.

Dok se u evropskim prestonicama razmatra mogućnost promene odnosa snaga u američkom parlamentu, iz diplomatskih i analitičkih krugova stižu upozorenja da bi događaji posle glasanja mogli da krenu u sasvim neočekivanom pravcu.

Posebnu pažnju izaziva pitanje kako bi američki predsednik Donald Tramp reagovao ukoliko republikanci izgube kontrolu nad Kongresom. Takav razvoj događaja otvorio bi sukob između Bele kuće i demokratske većine, ali bi istovremeno mogao da promeni način na koji Vašington vodi odnose sa svojim najbližim evropskim partnerima.

Moguća pobeda demokrata na izborima ne bi nužno donela olakšanje Evropi. Naprotiv, evropske države mogle bi da se suoče sa još ozbiljnijim problemima u odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama, upozorava Politiko.

Razlog za takvu procenu nalazi se u raspodeli predsedničkih ovlašćenja. Ukoliko demokratska većina u Kongresu počne da blokira Trampove unutrašnjopolitičke inicijative, američki predsednik mogao bi da usmeri znatno više energije na spoljnu politiku i međunarodnu trgovinu, oblasti u kojima izvršna vlast raspolaže većom slobodom delovanja.

Bivši predsedavajući Minhenske bezbednosne konferencije Volfgang Išinger upozorio je evropske države da ne očekuju poboljšanje transatlantskih odnosa u slučaju republikanskog poraza. Prema njegovoj proceni, moglo bi da se dogodi upravo suprotno, jer bi Vašington evropskim saveznicima postavio nove, znatno oštrije zahteve.

Takav razvoj događaja mogao bi posebno da pogodi evropske vlade koje računaju na smanjenje američkog pritiska. Umesto povratka ranijem načinu saradnje, pred njima bi se mogli naći dodatni zahtevi u oblasti trgovine, bezbednosti i raspodele finansijskog tereta između SAD i evropskih saveznika.

Bivša savetnica šefa diplomatije Evropske unije Natali Toči ukazala je na još jedan problem. Ona smatra da Trampu nisu potrebna posebna opravdanja da bi pojačao kritike i pritisak na evropske zemlje. To znači da promena većine u Kongresu sama po sebi ne bi predstavljala prepreku za nastavak njegove politike prema Evropi.

Istovremeno, bivši američki ambasador pri NATO-u Kurt Volker očekuje da bi demokratska većina u Kongresu pokrenula opsežne istrage protiv predsednika i njegovih najbližih saradnika. Međutim, takve istrage ne bi demokratama omogućile da neposredno određuju Trampove poteze na međunarodnoj sceni.

Upravo u toj razlici između unutrašnjih političkih ograničenja i predsedničke slobode u spoljnoj politici nalazi se jedan od glavnih rizika za evropske saveznike. Dok bi Kongres mogao da otežava sprovođenje predsednikove domaće agende, Tramp bi zadržao značajan prostor za samostalne odluke u odnosima sa drugim državama.

Direktorka britanskog analitičkog centra Četam haus Bronven Medoks ocenila je da Evropa nema razloga za slavlje bez obzira na ishod američkih izbora. Ona je upozorila da su američki birači prvenstveno zaokupljeni unutrašnjim problemima svoje zemlje, dok Vašington pokazuje sve manje interesovanja za evropske saveznike.

Takva promena američkih prioriteta dodatno komplikuje položaj evropskih članica NATO-a. U diplomatskim krugovima već postoji zabrinutost da bi republikanski poraz mogao da bude praćen smanjenjem američkog vojnog prisustva u Evropi, što bi otvorilo nova pitanja o budućnosti bezbednosne saradnje.

Predizborna atmosfera u Vašingtonu dodatno je zaoštrena Trampovom odlukom da u ponedeljak, 2. novembra, ponovo uvrsti u raspored ranije otkazane predizborne nastupe. Time je američki predsednik nastavio neposredno političko angažovanje u završnici kampanje, uprkos neizvesnosti oko budućeg odnosa snaga u Kongresu.

U isto vreme, izraelski premijer Benjamin Netanjahu pozvao je Trampa da odmah posle američkih izbora izvede napade na iranske objekte. Taj zahtev predstavlja dodatno spoljnopolitičko pitanje sa kojim bi Bela kuća mogla da se suoči neposredno nakon završetka glasanja, u trenutku kada evropske vlade pokušavaju da procene kakav će odnos Vašington zauzeti prema njima.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovde unesite svoje ime