Mogućnost raspada Evropske unije bi mogla da bude varnica koja će pokrenuti urušavanje globalnog duga i dovesti do nasilnih konflikata širom sveta.
Delovanje Grčke bi moglo da dovede do panike na Vol Stritu i oduzimanja novca na računima mnogih ljudi. Takođe bi moglo da dođe do radikalne destabilizacije istočne Evrope uz pojačani rizik od konflikta između Rusije i zapadnoevropskih nacija (uključujući NATO i SAD).
Da bi se shvatila srž toga, prvo se mora razumeti istorija Evrope.
Socijalizam ne uspeva da održi novac drugih
Grčka je bankrotirala. Kao i sve socijalističke države, ostala je „bez novca drugih“, a ti „drugi“ su u ovom slučaju Nemci. Moderna Nemačka je ekonomsko čudo Evrope, pošto se podigla iz pepela Drugog svetskog rata, poražena i osramoćena, ponovo ostvarivši ulogu najjače nacije u Evropi. Kao što je nekada komandovala moćnom vojskom, tako danas komanduje moćnom ekonomijom.
Nemci su pametni, vredni, inovativni i okrenuti ka kvalitetu. Međutim, dosadilo im je da spašavaju vlasti koje neefektivno troše novac poput Grčke. Kada je Nemačka zahtevala od Grčke da saseče troškove putem programa mera štednje, Grci su odabrali radikalnu, neiskusnu i novu vlast koja smatra da su mere štednje nemoguće i odbili da nastave sa igrom centralnih bankara Evrope.
Trenutno Grčka tvrdi da neće isplatiti svoje dugove evropskim bankama jer su iste te centralne banke opljačkale grčku ekonomiju imperijalističkim dužničkim šemama.
Izlazak Grčke iz evrozone bi mogao da pokrene talas dugova
Budućnost Evropske unije je u pitanju. Ukoliko se Grčka povuče, vrlo je moguće da će se Evropska unija raspasti. To bi uzrokovalo ogroman globalni finansijski kolaps koji bi se raširio i na Ameriku.
Prvo bi došlo do ogromnog rasta akcija SAD zbog ubrzanog protoka kapitala u SAD. Međutim, ubrzo nakon toga bi došlo do kolapsa američke berze zato što će američke banke postati nesolventne.
To još nije ni najzanimljiviji deo: Grčka istinito optužuje Nemačku da nikada nije otplatila svoje ratne dugove grčkim centralnim bankama. Za vreme rata, nacistički režim je primorao grčke banke da im pozajme novac.
Ovaj zajam se nakupljao decenijama a nikada nije isplaćen. Umesto isplate duga, nemački političari su pokušali da zaborave tu činjenicu, pretvarajući se da osnovni principi dugovanja i računovodstva ne važe tamo gde političkoj eliti to ne odgovara. Der Spiegel je naveo da po određenoj računici Nemačka duguje Grčkoj čak 12,8 milijardi dolara.
Grčka sada zahteva da joj se isplati ovaj dug kao uslov da ostane u Evropskoj uniji. Međutim, 12,8 milijardi dolara nije mala suma, čak ni za Nemačku.
Tu je takođe i pitanje nekoliko stotina miliona dolara u zlatu koje je ukrao Treći Rajh. Kako Der Spiegel navodi:
„Karakusis je proveo pet meseci iščitavajući 50.000 strana originalnih dokumenata iz arhiva centralne banke. To nije bilo nimalo lako. Proučavanjem je izračunato da je od grčkih Jevreja ukradeno 7.358 kilograma čistog zlata, što danas vredi oko 250 miliona dolara“.
Čini se da Grci žele svoje zlato nazad… ili bar isplatu ekvivalentnu u vrednosti zlata koje je od njih ukradeno. Ovo je postao problem koji može uticati na budućnost sveta.
Zašto je sve ovo bitno?
Kolaps Evropske unije će katastrofalno destabilizovati čitavu Evropu.
Evropska unija je formirana na nadi i pretpostavci da će ljudi iz neverovatno različitih kultura moći da zaborave na prošlost i da se predaju kulturnoj homogenizaciji kao „Evropljani“. Međutim, sama nada nije bila dovoljna. Narod Grčke se u 2015. godini još uvek seća ratnih zločina nacističke Nemačke iz 1943. godine, čak iako su već dugo zajedno inkorporirane u Evropsku uniju. Sada bi to isto sećanje moglo da uništi Evropsku uniju.
Ukoliko dođe do raspada Evropske unije, u Evropi će izbiti razni regionalni ratovi oko takozvanih „granica“. Štaviše, pad Evropske unije bi ohrabrio Rusiju da se utvrdi u Ukrajini i odbrani od američkih vojnih baza koje se sada nalaze u većini država koje se graniče sa Rusijom.
Raspad Evropske unije bi destabilizovao i Nemačku i Rusiju upravo iz ova dva navedena razloga, pokrećući iste strahove i nesigurnosti zbog kojih je nemačka napala Rusiju u Drugom svetskom ratu.
Ta invazija je bila strateški potez za okupiranje Staljingrada, ne zbog samog grada, već zato što je on bio kapija ka ogromnim energetskim i strateškim resursima Rusije koji su Hitleru bili potrebni za finansiranje njegove ratne mašine.
NATO i Nemačka su vojno slabi
Danas Nemačka nema značajnu vojsku. S druge strane, Rusija poseduje veoma moćnu vojnu silu uz veliku prednost u odnosu na zapadnu Evropu zbog svojih energetskih cevovoda. U međuvremenu, NATO postoji samo na papiru i u stvari predstavlja vojnu snagu Amerike, koja je iscrpila svoju vojsku na Bliskom istoku.
Ekonomski rat prethodi vojnom ratu
Sam dolar srlja ka globalnom kolapsu iz prostog razloga što ga ne podržava ništa osim poljuljane vere. Predsednik Nikson je prestao da podržava dolar zlatom 1971. godine i od tada se Amerika kreće ka neizbežnom kolapsu.
Globalni ekonomski rat je sada usmeren na Ameriku i hegemoniju dolara
Vlada SAD bi uskoro morala da prestane sa finansiranjem EBT kartica i penzija. To bi tek dovelo do tuča na ulicama i uništenja većih gradova. Usledila bi vojna uprava, ukidanje Nacrta o pravima i vojna okupacija američkih gradova s ciljem održavanja reda.
Čitava budućnost Zapada sada visi u rukama Grčke.
Majk Adams (Natural News)
Webtribune.rs