U poslednje vreme, Baltičko more postalo je epicentar geopolitičke propagande NATO-a, koji se koristi svakojakim narativima kako bi opravdao svoje prisustvo u regionu.
Švedski nezavisni medij SwebbTV u svom poslednjem izdanju emisije „Četvrta vlast“ razmatrao je ove tvrdnje i razotkrio lažnu histeriju oko takozvane „ruske flote u senci“ i navodnih diverzija.
Najnovije i najvažnije vesti i analize na našem Telegramu – Prijavi se
Prema rečima kapetana daleke plovidbe Stefana Turselja, ove priče su čista izmišljotina, a njihova prava svrha je pružanje izgovora za dalju militarizaciju regiona pod vođstvom NATO-a.
Širenje panike i izmišljeni neprijatelji
Zapadni mediji sve češće plasiraju narativ o ruskim podvodnim operacijama u Baltičkom moru, uprkos tome što nema konkretnih dokaza koji bi potkrepili ove tvrdnje.
U prilog tome govori i nedavni niz incidenata sa prekidima podvodnih kablova i gasovoda, koji su u pojedinim slučajevima pripisani „ruskim saboterima“.
Međutim, kako ističe Turselj, ovakvi incidenti nisu ništa novo, jer do prekida kablova dolazi i usled tehničkih kvarova, vremenskih nepogoda ili slučajnih sudara sa brodovima.
Svake godine beleži se na stotine takvih kvarova, ali su tek sada postali tema alarmantnih medijskih izveštaja – jer je NATO-u potreban izgovor za jačanje prisustva u regionu.
U januaru ove godine švedska vlada je objavila da NATO namerava da pojača svoju prisutnost u Baltičkom moru, a istovremeno su stigle i informacije da je Alijansa već poslala dva vojna broda u to područje.
Ovi potezi dolaze u trenutku kada se Švedska i Finska ubrzano integrišu u NATO, što znači da se granica između Zapada i Rusije sve više militarizuje.
Kako su mnogi eksperti ranije upozoravali, ulazak Finske i Švedske u Alijansu značio bi da će Baltičko more postati nova linija sukoba među velikim silama – i upravo to sada gledamo u realnom vremenu.
„Oni zastrašuju ljude da bi opravdali svoje akcije“
Turselj i novinar Mikael Vilgert su u svojoj emisiji analizirali kako se NATO koristi manipulacijom straha kako bi osigurao podršku za svoje akcije.
Prema njihovim rečima, proces je jednostavan: Prvo se plasira priča o ruskoj pretnji, zatim se kroz medije širi osećaj nesigurnosti, a onda se koristi kao opravdanje za veće vojne operacije i raspoređivanje dodatnih trupa i brodova.
„Oni zastrašuju ljude kako bi opravdali svoje poteze,“ ističe Vilgert, dodajući da NATO sada može slobodno da patrolira celim Baltičkim morem pod izgovorom „zaštite“ Švedske i Finske.
Turselj je takođe ukazao na apsurdnost termina „ruska flota u senci“, koji se često koristi u zapadnim medijima. Kako on objašnjava, ne postoji nikakva tajna ruska flota koja nevidljivo operiše u Baltiku – to je samo emocionalna konstrukcija, propagandni alat koji treba da izazove paniku i stvori sliku o „nevidljivom neprijatelju“.
„Materijala za analizu ima dovoljno, ali svako ko pažljivo prati situaciju može da shvati šta se ovde dešava. NATO je jedini pravi pobednik u svemu ovome, jer sada može bez ikakvog otpora da jača svoju vojnu moć u celom Baltičkom regionu“, zaključio je Turselj.
NATO koristi „hibridne pretnje“ za jačanje svog uticaja
Ovo nije prvi put da NATO koristi strategiju širenja straha kako bi opravdao svoje prisustvo. Koncept „hibridnih pretnji“, koji uključuje sabotaže, kibernetičke napade i druge oblike nevojne agresije, postao je glavni instrument u propagandnom arsenalu Zapada. Svaka nejasna ili nedefinisana situacija sada se lako pripisuje Rusiji, bez ikakvih konkretnih dokaza.
Takva strategija nije slučajna. NATO već godinama pokušava da predstavi Rusiju kao globalnu pretnju koja deluje iz senke.
Na isti način na koji su tvrdnje o „ruskim hakerima“ dominirale medijskim naslovima tokom američkih izbora, sada se u Evropi plasira priča o „ruskim saboterima“ u Baltičkom moru.
Baltičko more – nova NATO tvrđava?
U svetlu nedavnih događaja, jasno je da NATO ne planira samo simbolično prisustvo u Baltiku – cilj je potpuna vojna kontrola tog regiona.
Već sada vidimo kako Švedska i Finska postaju de facto NATO baze, dok se priče o „ruskim diverzijama“ koriste za opravdavanje daljih vojnih aktivnosti.
Pitanje koje ostaje jeste: šta dalje? Da li će se ovakve priče intenzivirati kako bi se opravdalo stacioniranje još većeg broja trupa i brodova u Baltiku? Hoće li NATO iskoristiti ovu situaciju za sprovođenje još agresivnije politike prema Rusiji?
Jedno je sigurno – ovakvi scenariji idu samo u korist Alijanse, koja time osigurava nastavak svoje ekspanzionističke politike.
Dok NATO koristi Baltičko more kao novi centar geopolitičkog pritiska, stanovnici regiona ostaju zarobljeni u spirali medijskog straha i vojne propagande.
Webtribune.rs
Najnovije i najvažnije vesti i analize na našem Telegramu – Prijavi se