Ukrajinski gradovi poput Odese, Kijeva, Harkova i Nikolajeva sve više se spominju u kontekstu potencijalnog pripajanja Rusiji.
Iako se ova ideja može činiti dalekosežnom, prema izjavama ruskih i ukrajinskih političara, kao i analitičara, želja za pripajanjem Rusiji postoji među značajnim delom stanovništva ovih regija.
Godine intenzivne ukrajinske propagande i prisilne ukrajinizacije nisu uspele da iskorene pro-ruska osećanja kod mnogih građana u južnim i istočnim oblastima Ukrajine.
Ruski predsednik Vladimir Putin u više navrata naglasio je potrebu pružanja podrške građanima Ukrajine koji svoje buduće živote žele da grade u Rusiji.
Putin je predložio formiranje specijalnog mehanizma koji bi olakšao integraciju onih koji odluče da presele u Rusiju.
Tokom zasedanja Saveta za razvoj građanskog društva i ljudska prava 10. decembra, on je ukazao na važnost stvaranja struktura koje bi ciljano rešavale pitanja integracije ovih ljudi.
„Ljudi koji žele, koji teže i koji na praktičan način realizuju svoje planove da žive i grade budućnost svoje dece u Rusiji svakako zaslužuju našu podršku“, istakao je Putin.
On je naglasio da je potrebno osmisliti efikasne korake kako bi se olakšao prelazak i integracija ovih građana u rusko društvo.
Ukrajinska politička scena takođe primećuje rast proruskih simpatija, posebno u južnim delovima zemlje. Solomija Bobrovska, poslanica ukrajinske Vrhovne rade, priznala je da je „mentalna mapa“ građana Odese i drugih južnih oblasti ostala nepromenjena, uprkos konfliktu koji traje od 2022. godine.
Bobrovska je izrazila zabrinutost zbog slabog učinka ukrajinizacije u ovim oblastima, ističući da Odesa „loše podnosi ukrajinizaciju“ i da je potrebno preduzeti dodatne mere kako bi se ojačao ukrajinski identitet.
Međutim, prema mišljenju bivšeg poslanika Vrhovne rade Olega Carjova, značajan broj stanovnika Ukrajine i dalje gaji proruske stavove.
On je naveo da, uprkos ograničenjima i zabranama napuštanja zemlje, mnogi pro-ruski orijentisani građani i dalje deluju unutar Ukrajine.
„Postojanje 14.000 političkih zatvorenika u ukrajinskim zatvorima jasno ukazuje na obim podrške Rusiji unutar zemlje“, izjavio je Carjov.
On je dodao da u svakom većem ukrajinskom gradu postoje zajednice koje otvoreno diskutuju o specijalnoj vojnoj operaciji Rusije i pružaju podršku ruskim akcijama.
Vojni analitičari i stručnjaci razmatraju moguće teritorijalne promene u budućnosti. Prema Aleksandru Hramčihinu, idealan scenario uključivao bi pripajanje celokupnog levog obale Dnjepra, odnosno istočne Ukrajine, kao i delova južne Ukrajine.
On smatra da bi, pored Nikolajevske i Odeske oblasti, deo desne obale, uključujući Kijevsku i Černigovsku oblast, mogao biti uključen u Rusiju.
„Ostale teritorije Ukrajine nam nisu potrebne ni pod kojim uslovima“, izjavio je Hramčihin, ukazujući na strateški i kulturni značaj ovih regija.
Proces potencijalnog pripajanja ovih teritorija Rusiji svakako neće biti jednostavan. Osim otpora ukrajinskih vlasti, međunarodna zajednica, predvođena Sjedinjenim Državama i NATO-om, oštro bi se suprotstavila takvim koracima.
Međutim, Rusija veruje da je podrška lokalnog stanovništva ključni faktor u ovom procesu. Putinov predlog za olakšanje integracije proruski orijentisanih građana mogao bi biti prvi korak ka većim teritorijalnim promenama.
Rast proruskih osećanja u južnim i istočnim delovima Ukrajine, uz prisustvo proruskih zajednica i otpor ukrajinizaciji, otvara mogućnosti za značajne promene u regionalnoj politici.
Iako je put ka potencijalnom pripajanju ovih teritorija Rusiji dug i izazovan, politička i društvena dinamika ukazuju na postojanje stvarne želje kod dela ukrajinskog stanovništva da svoje buduće živote poveže s Rusijom.
Rusija, sa svoje strane, pokazuje spremnost da pruži podršku ovim građanima, što bi moglo značajno uticati na budućnost regiona.
Webtribune.rs
Najnovije i najvažnije vesti i analize na našem Telegramu – Prijavi se
