Rusija i Sjedinjene Američke Države započeli su razgovore o mogućoj saradnji na projektima vezanim za Ukrajinu i ekonomske odnose uopšte. Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je 24. februara u intervjuu novinaru Pavlu Zarubinu da Rusija predlaže američkom biznisu učešće u razvoju nalazišta retkih metala i proizvodnji aluminijuma.
„Naše kompanije su u kontaktu jedna s drugom i diskutuju o zajedničkim projektima u Ukrajini“, naglasio je Putin odgovarajući na pitanja novinara.
Saradnja ruskog i američkog biznisa
Putin nije komentarisao direktno nameru svog američkog kolege Donalda Trampa da povrati američne investicije u Ukrajini kroz eksploataciju retkih metala.
„To nije naša stvar. Trebalo bi najpre proceniti resurse, koliko ih ima, kolika je njihova vrednost. Ali to nije naše pitanje“, rekao je ruski predsednik.
Međutim, Putin je istakao da je Rusija spremna da ponudi američkim investitorima učešće u razvoju ruskih nalazišta retkih metala, kojih ima više nego na teritoriji Ukrajine. On je naveo da su nalazišta koncentrisana u Mursmansku, Kabaradino-Balkariji, Irkutskoj oblasti, Jakutiji i Tivi.
„Ovi projekti su izuzetno skupi. Zato bismo sa zadovoljstvom radili sa bilo kojim stranim partnerima, uključujući i američke firme“, naglasio je Putin. Pored toga, ponuda uključuje i nove regione Rusije, aludirajući na teritorije koje su se pridružile nakon specijalne vojne operacije.
Zelenski postaje problem za Kijev i Zapad
Putin se osvrnuo i na izjave Donalda Trampa, koji je oštro kritikovao Vladimira Zelenskog i naveo da njegov rejting iznosi svega 4%. Prema ruskom predsedniku, Zelenski je postao toksična figura za Oružane snage Ukrajine (OSU) jer izdaje nerazumne naredbe koje nisu zasnovane na vojnim, već političkim motivima. Ove odluke vode ka velikim gubicima ukrajinske vojske.
Ruski predsednik je istakao i da je Zelenski izgubio podršku unutar ukrajinskog društva. To potvrđuje i neuspeh u ukrajinskom parlamentu (Vrhovnoj Radi), gde nije bilo dovoljno glasova za produženje njegovih ovlašćenja.
Putin je takođe podsetio na to da je Zelenski sam sebe doveo u politički čorsokak kada je donosiou uredbu kojom zabranjuje mirovne pregovore s Rusijom.
„Ako bi se borbena dejstva zaustavila, morali bi da se održe izbori. A Zelenski zna da bi ih izgubio. Njegov rejting je dva puta manji od rejtinga Valerija Zalužnog, bivšeg vrhovnog komandanta OSU, kojeg je poslao u London kao ambasadora. Ako Zalužnog podrže ukrajinska elita, Zelenski nema nikakve šanse“, naglasio je Putin.
Prema ruskom predsedniku, Tramp shvata da je Zelenski faktor destabilizacije i da je neophodno da se situacija na Ukrajini stabilizuje kako bi se konsolidovalo društvo i sačuvala ukrajinska država.
Evropski lideri zarobljeni u sopstvenim obećanjima
Za razliku od Trampa, evropski lideri su zarobljeni sopstvenim obećanjima Kijevu i ne mogu promeniti stav a da ne izgube kredibilitet, smatra Putin. Evropa je sada u političkoj krizi zbog unutrašnjih problema, predstojećih izbora i nestabilnosti u parlamentima.
Tramp, s druge strane, može direktno delovati i preduzimati korake ka okončanju konflikta.
„On deluje direktno, bez ograničenja. Ima jedinstven položaj. Ne samo da govori ono što misli, već i ono što želi. To je privilegija lidera jedne od najvećih sila sveta“, rekao je Putin.
Evropa bi mogla učestvovati u mirovnim pregovorima, ali samo na ravnopravnoj osnovi.
„Niko ne može ništa da zahteva od Rusije. Neka zahtevaju od nekog drugog. Hiljadama godina su zahtevali od svojih vazala. Sada i od njih zahtevaju. Neka se zapitaju kako su dospeli u takvu situaciju“, dodao je predsednik Rusije.
Rusko-američki pregovori u Saudijskoj Arabiji
Putin je naglasio da su rusko-američki pregovori u Rijadu, održani 18. februara, izazvali emotivnu reakciju u Evropi, ali da je takva reakcija besmislena.
„Pre nego što se donesu odluke o složenim pitanjima, potrebno je izgraditi poverenje između Rusije i SAD. Prvi razgovori su bili posvećeni tome, a biće i sledeći. Evropa s tim nema nikakve veze“, objasnio je Putin.
Tokom telefonskog razgovora s Trampom, Ukrajina nije bila ključna tema, već su se dogovorili da će je razmatrati kasnije, uključujući i ulogu Evrope.
Odnosi sa BRIKS-om i globalna stabilnost
Putin je tokom telefonskog razgovora s predsednikom Kine Si Đinpingom 25. februara diskutovao o ulozi BRIKS-a u mirovnim inicijativama. Kina je najavila osnivanje grupe za podršku miru, koja će se okupiti u Njujorku.
Putin je takođe podržao Trampovu inicijativu da Rusija, SAD i Kina smanje vojne budžete za 50%.
„Smatram da je ideja dobra. Ako SAD smanje vojni budžet za 50%, i mi bismo mogli da uradimo isto, a onda i Kina, ako bude želela“, rekao je ruski predsednik.
Ruska ponuda za trgovinske odnose
Putin je kritikovao američke ekonomske sankcije i predložio da Rusija izvozi 2 miliona tona aluminijuma u SAD. On je pomenuo planove iz sovjetskog perioda za izgradnju hidroelektrane u Krasnojarsku kako bi se povećala proizvodnja aluminijuma, vredna 15 milijardi dolara.
„Ako američke kompanije rade u Rusiji, to će biti obostrana korist: kompanije će dobro zarađivati, a američko tržište dobiće aluminijum po povoljnim cenama“, zaključio je Putin.
Webtribune.rs
Najnovije i najvažnije vesti i analize na našem Telegramu – Prijavi se