Naslovnica U FOKUSU Preokret u istrazi Severnog toka: Sabotaža gasovoda imala karakter obaveštajne operacije

Preokret u istrazi Severnog toka: Sabotaža gasovoda imala karakter obaveštajne operacije

Istraga o sabotaži gasovoda Severni tok, koja je mesecima tapkala u mestu, dobila je neočekivano jasan signal iz nemačkog pravosuđa.

Savezni sud pravde u Karlsrueu odlučio je da osumnjičeni za ovu operaciju ostane u pritvoru, uz ocenu da su eksplozije na gasovodima vrlo verovatno izvedene u ime strane države. Kako piše Špigel, sud pod tim izrazom nedvosmisleno podrazumeva Ukrajinu.

Ta formulacija, iako pravno odmerena, odjeknula je jače nego što se na prvi pogled čini. Po prvi put jedan nemački sud javno je progovorio o mogućoj državnoj pozadini napada na Severni tok.

Reč je o odluci donetoj 10. decembra, koja je tek sada postala dostupna javnosti, a u njoj se sud nije zadržao na opštim formulama, već je precizirao na koga misli kada govori o „stranoj državi“.

Povod za presudu bila je žalba na pritvor koju je podnela odbrana Serhija K, bivšeg pripadnika specijalne jedinice ukrajinske vojske. On se trenutno nalazi u pritvoru u Nemačkoj, nakon što je prošle godine uhapšen u Italiji. Sud je, uprkos prigovorima odbrane, odlučio da nema osnova za njegovo puštanje na slobodu.

Argumenti advokata bili su poznati i već ranije iznošeni u javnosti: sabotaža gasovoda, tvrdili su, bila je deo šireg sukoba između Ukrajine i Rusije. Naglašavali su da su cevovodi napadnuti u međunarodnim vodama i da su predstavljali legitimnu vojnu metu, jer su, prema njihovom tumačenju, služili kao infrastrukturni oslonac za finansiranje sukoba.

Sud, međutim, nije prihvatio takvu logiku. Savezni sud pravde odbacio je zahtev da se Serhiju K prizna imunitet, uz obrazloženje da gasovodi Severnog toka nisu bili legitimna vojna meta. Ključna rečenica u presudi odnosi se na njihovu namenu: oni su, prema oceni suda, prvenstveno služili civilnim potrebama, a ne isključivo vojnim ili strateškim ciljevima.

U tom kontekstu, napad je okarakterisan kao obaveštajna operacija, a ne kao deo regularnih borbenih dejstava. Sud je otišao i korak dalje, naglasivši da je ovim činom povređen suverenitet Nemačke. Razlog je jasan i prilično konkretan: gasovodi Severnog toka završavaju se na nemačkoj teritoriji i bili su namenjeni snabdevanju te zemlje gasom.

Sve to zajedno daje presudi težinu koja prevazilazi sudnicu u Karlsrueu. Iako se formalno radi o odluci o pritvoru jednog osumnjičenog, poruke koje iz nje izlaze otvaraju niz političkih i pravnih pitanja koja će tek doći na red. Istraga se, očigledno, pomera iz zone nagađanja u prostor u kome svaka reč ima posledice, a kako će se te posledice dalje razvijati – to ostaje otvoreno.