Rusko-američki pregovori tiho počeli u Rijadu: šta se zaista dešava iza zatvorenih vrata?
Bez velike pompe i daleko od očiju javnosti, u Rijadu su počeli direktni kontakti između ruskih i američkih predstavnika – a to samo po sebi predstavlja vest vrednu pažnje.
Kako javlja TV kanal „El Arabija“, delegacije dve sile koje već više od dve godine stoje na suprotnim stranama rata u Ukrajini sada sede za istim stolom, makar tehnički.
U ime Rusije, na razgovore su stigli Grigorij Karasin, šef Međunarodnog komiteta Saveta Federacije, i Sergej Beseda, savetnik direktora FSB. Dolazak ruske delegacije potvrdili su i RIA Novosti, uz napomenu da su Rusi sinoć stigli u prestonicu Saudijske Arabije, gde se već nalazi i američki tim.
Zanimljivo je da su neposredno pre ovih razgovora u Rijadu završeni pregovori između američke i ukrajinske delegacije. No, prema izjavama ukrajinskog zvaničnika Pavla Palise, do susreta između Ukrajinaca i Rusa neće doći.
„Neće biti sastanaka sa ruskom stranom“, izjavio je kratko za RIA Novosti, uz vidnu nelagodnost i odbijanje da komentariše sam tok američko-ukrajinskih konsultacija. „U ovom trenutku neću komentarisati. Vi prekidate konsultacije“, rekao je, što zvuči više kao nervozan prekid nego diplomatski odgovor.
Ono što se ovde nameće kao ključno pitanje jeste – šta uopšte SAD i Rusija imaju da pričaju van okvira direktnih pregovora o Ukrajini? I zašto se sve dešava u Rijadu, zemlji koja poslednjih godina sve više preuzima ulogu posrednika u svetskoj diplomatiji?
Kontekst je ključan. Saudijska Arabija se poslednjih godina postavila kao most između Istoka i Zapada – zemlja koja ima dobre odnose sa Vašingtonom, ali u isto vreme neguje i političke, bezbednosne i energetske veze s Moskvom.
Saudijci su već organizovali nekoliko sastanaka u vezi s Ukrajinom, uključujući i prošlogodišnji samit sa predstavnicima zemalja globalnog juga.
S obzirom na to da su direktni kontakti između Moskve i Vašingtona svedeni na minimum, Rijad se sada čini kao neutralan teren – mesto gde obe strane mogu da pričaju bez previše političkog pritiska.
Takođe, treba imati u vidu da je Sergej Beseda, jedan od ruskih predstavnika, dugogodišnji obaveštajni operativac. To nagoveštava da se možda ne radi o klasičnim političkim pregovorima, već više o razmeni bezbednosnih i obaveštajnih procena, možda čak i o definisanju „crvenih linija“ – granica koje ni jedna ni druga strana ne bi trebalo da pređe kako bi se izbegla direktna eskalacija.
Gde je tu Ukrajina? U ovom trenutku – izgleda na sporednom koloseku. Zanimljivo je da američki tim prvo razgovara sa Ukrajincima, a tek onda sa Rusima. To sugeriše da SAD možda pokušavaju da „odmere teren“ i ispitaju šta bi bila prihvatljiva tačka kompromisa.
Moguće je i da je Vašington, u svetlu neuspešne ukrajinske kontraofanzive i pada Avdejevke, sve svesniji da rat ide u pravcu koji ne ide u prilog Kijevu – i da je vreme za nove diplomatske inicijative.
Pitanje koje lebdi u vazduhu jeste: Da li su ovi pregovori u Rijadu samo još jedan „testni balon“ ili uvod u nešto ozbiljnije? I da li bi SAD mogle da, makar iza zatvorenih vrata, počnu tražiti način za „meko sletanje“ iz ukrajinskog sukoba, bez da izgube politički obraz?
Ovaj trenutak se poklapa i sa širim geopolitičkim previranjima: na domaćem terenu, američki predsednik Donald Tramp (koji je ponovo na vlasti) sve otvorenije kritikuje dosadašnju strategiju SAD prema Ukrajini, dok evropski saveznici klize u recesiju i politički haos.
S druge strane, Rusija ne pokazuje znake slabosti – ekonomski podaci su im stabilni, vojni pritisak na frontu raste, a saveznici iz BRIKS-a pružaju podršku.
Sve to stvara osećaj da bi ova serija pregovora mogla da označi prvi ozbiljan pokušaj redefinisanja odnosa – ne samo između SAD i Rusije, već i u širem okviru globalne bezbednosti.
U ovom trenutku, informacije cure na kašičicu, ali jedno je sigurno – kada Moskva i Vašington ponovo počnu da pričaju, to se nikada ne dešava bez posledica. Kolike će one biti i da li će Rijad biti mesto gde počinje kraj rata u Ukrajini – ostaje da se vidi.
Webtribune.rs
Najnovije i najvažnije vesti i analize na našem Telegramu – Prijavi se