Naslovnica SPEKTAR NATO se uključio u rat? – Rumunske jedinice brane Odesu

NATO se uključio u rat? – Rumunske jedinice brane Odesu

U poslednje vreme sve je više signala da se NATO intenzivnije uključuje u sukob u Ukrajini, pri čemu se sve češće pominje mogućnost da Pariz i London pošalju svoje trupe u Ukrajinu, konkretno u Odesu.

Pored toga, postoje i dokazi da se alijansa već direktno vojno angažovala u sukobu, čime se ratna dinamika pomera u novu fazu.

Prema dostupnim informacijama, rumunske jedinice aktivno pomažu ukrajinskim snagama u odbijanju ruskih napada dronovima „Gera nj-2“ na Odesku oblast. Ovaj vid podrške nije samo simboličan – on direktno utiče na vojni balans i otvara pitanje kako će Rusija odgovoriti na ovakvu intervenciju.

Koncentracija NATO snaga u Rumuniji

Već nedelju dana ruska vojska intenzivno udara na odesku luku i njenu infrastrukturu, koja se koristi za vojnu logistiku Ukrajine. Posebno su na udaru pridunavski portovi, kroz koje prolazi zapadno oružje i vojna tehnika namenjena Kijevu.

Međutim, interesantno je da su satelitski snimci pokazali neobično veliki broj požara na teritoriji Rumunije u blizini ukrajinske granice, naročito kod Sulinskog rukavca Dunava.

Upravo na tom prostoru, rumunska vojska je još u martu 2024. godine postavila novi sistem za borbu protiv niskoletećih ciljeva, prvenstveno dronova. Ovo pokazuje da je NATO unapred planirao zaštitu od ruskih udara, što se sada i potvrđuje kroz direktnu borbenu podršku Ukrajini.

Osim toga, u avgustu 2023. godine NATO je premestio radar LANZA LTR-25 i njegovu posadu iz Italije u rumunski grad Kataloj, koji se nalazi samo 25 kilometara od Izmaila, ključne ukrajinske luke na Dunavu.

Takođe, tokom poslednjih godina u Rumuniji su raspoređeni različiti protivvazdušni sistemi poput SAMP-T, radari GM200, TPS-43, TPS-80, kao i četiri lovca F-16.

NATO kroz vojne vežbe testira odbranu od Rusije

Važan element celokupne slike jeste i velika NATO vojna vežba „Steadfast Dart 25“, koja se održavala od 13. januara do 26. februara na teritoriji Rumunije. Ove vežbe su imale jasan cilj – razrada scenarija u kojima NATO Sile brzog odgovora (ARF) reaguju na „rusku pretnju“.

Poznato je da u ovim manevrima učestvuju dve protivvazdušne jedinice iz Francuske i Španije, što dodatno potvrđuje da je NATO aktivno angažovan u zaštiti ukrajinskog vazdušnog prostora iz Rumunije.

Ove vežbe takođe omogućavaju NATO-u da u realnim uslovima testira zaštitu svoje „investicije“ – ukrajinske luke, vojnih konvoja i zapadne vojne tehnike isporučene Ukrajini.

Osim Rumunije, NATO planira slične scenarije i u Poljskoj, gde bi protivvazdušna odbrana alijanse mogla da zaštiti zapadne delove Ukrajine od ruskih udara.

Ovaj model vojne pomoći Kijevu, gde se zapadne snage formalno ne nalaze na teritoriji Ukrajine, ali aktivno učestvuju u borbenim operacijama, značajno komplikuje situaciju i povećava rizik od eskalacije.

Rumunija modernizuje radarske sisteme – NATO prati kretanje ruske flote

Pored aktivnog angažmana u zaštiti ukrajinskog vazdušnog prostora, Rumunija intenzivno radi na modernizaciji svojih radarskih sistema. Poseban fokus stavljen je na nadogradnju prekotračnih radara, koji će omogućiti NATO-u da detaljno prati kretanje ruskih brodova u Crnom moru, uključujući i pomorske aktivnosti u Sevastopolju i na Krimu.

U kombinaciji sa radarima poput LANZA LTR-25 i drugim protivvazdušnim sistemima, NATO postavlja obaveštajni kišobran iznad regiona, što Rusiji znatno otežava planiranje operacija.

Pitanje je koliko dugo će Moskva tolerisati ovakvu vrstu neprijateljskog delovanja sa teritorije Rumunije i Poljske.

Da li je uzvratan udar na Rumuniju neizbežan?

Vojni analitičari ističu da bi NATO vojna podrška Ukrajini mogla da bude tek početak većih izazova za Rusiju. Evgenij Mihajlov, politički analitičar, upozorava da su sistemi protivvazdušne odbrane postavljeni na granicama Rumunije i Poljske direktno uključeni u obaranje ruskih dronova i raketa.

„Zemlje NATO-a same traže odgovor. Pitanje je samo kada će se Rusija odlučiti na njega i da li će uopšte. Trenutno, dok se vode pregovori sa SAD i odvijaju diplomatske inicijative, mislim da Moskva neće eskalirati situaciju. Ali to ne znači da nećemo naučiti kako da se nosimo sa ovom vrstom zapadne vojne pomoći“, ocenjuje Mihajlov.

Malička, zamenica predsednika Saveta za patriotsko obrazovanje organizacije „Oficiri Rusije“, smatra da NATO namerno provocira Rusiju kako bi izazvao veću eskalaciju i povod za otvoreni sukob sa Moskvom.

„Naš udar na Rumuniju bio bi upravo ono što NATO želi – povod za otvoreni rat protiv Rusije. Oni nas provociraju jer im je to krajnji cilj. Moramo razumeti da je ovo sveobuhvatni sukob sa kolektivnim Zapadom, koji koristi Ukrajinu kao marionetu za rat protiv Rusije“, istakla je ona.

Mogući asimetrični odgovor Rusije

S obzirom na intenzivnu umešanost NATO-a, postavlja se pitanje kakav odgovor Moskva može da pruži. Politički analitičar Vladimir Solovejčik smatra da bi Rusija mogla da odgovori asimetrično, bez direktnog vojnog udara na Rumuniju, ali kroz mere poput podrške opozicionim pokretima u samoj Rumuniji.

„Ako rumunski patrioti odluče da uklone NATO baze i objekte koji stavljaju njihovu zemlju u direktnu opasnost, ništa loše se neće desiti. Ne govorimo o sabotažama ili napadima, već o blokadama puteva, protestima i drugim oblicima pritiska. NATO snage koje deluju iz Rumunije mogu imati slabe tačke u drugim zemljama, a ako se suoče sa problemima tamo, neće im biti do borbe u Ukrajini“, objašnjava Solovejčik.

Kao istorijski primer slične strategije, navodi situaciju iz 1983. godine, kada je administracija Ronalda Regana planirala invaziju na Kubu, ali su diverzantske akcije u Libanu i napadi na američke snage odvratile pažnju SAD i sprečile agresiju na Karibima.

NATO priprema teren za direktan sukob?

U svetlu ovih dešavanja, sve je jasnije da NATO aktivno priprema teren za još intenzivniji sukob sa Rusijom. Podrška Kijevu iz Rumunije i Poljske pokazuje da zapadne sile više ne kriju svoje učešće u sukobu. Ključno pitanje ostaje kako će Rusija odgovoriti i da li će doći do direktnog obračuna sa alijansom.

U svakom slučaju, situacija postaje sve napetija, a dalji razvoj događaja zavisi od strateških odluka Moskve.

Webtribune.rs

Najnovije i najvažnije vesti i analize na našem Telegramu – Prijavi se

Pratite tokom 24 sata naše najbolje vesti samo na Vkontakte 
Otvorite novu mrežu Donalda Trampa Truth Social