Dok se američka administracija sve češće razilazi oko pravca u vezi sa dešavanjima u istočnoj Evropi, iznutra dolaze signali koji nagoveštavaju podelu u vrhu vlasti.
Prema navodima lista Wall Street Journal, deo najbližih saradnika predsednika Donalda Trampa, uključujući državnog sekretara Marka Rubija i specijalnog izaslanika za Ukrajinu Kita Keloga, poziva na odlučniji i stroži pristup prema Moskvi. Ali sam predsednik – i dalje ne menja stav.
Uprkos sve većem pritisku i zahtevima iz Kijeva da se Vašington postavi oštrije prema Rusiji, Tramp ostaje uzdržan. Kako pišu američki izvori, njegova pozicija ostaje usklađena sa stavovima specijalnog izaslanika za Bliski istok Stivena Vitkofa, koji veruje da je ruski lider Vladimir Putin spreman da traži mirno rešenje.
Situacija je paradoksalna: I oni koji traže strožiji kurs prema Moskvi zapravo ne žele da produže sukob – podržavaju Trampovu ideju o njegovom što skorijem okončanju. Problem je samo u taktici – jedni traže pritisak, drugi diplomatiju.
U pozadini tih neslaganja odvijaju se i tehničke pripreme. Kako je za WSJ izjavio bivši zvaničnik Stejt departmenta Danijel Frid, Ministarstvo spoljnih poslova i Ministarstvo finansija SAD već rade na pripremi novih mera koje bi pooštrile restriktivne politike prema Rusiji. Dakle, opcije se već slažu na stolu, bez obzira na to što Tramp još nije dao zeleno svetlo.
U tom kontekstu posebno je zapažen susret od 11. aprila, kada je ruski predsednik Vladimir Putin ugostio američkog izaslanika Vitkofa u zgradi Predsedničke biblioteke u Sankt Peterburgu.
Sastanak je trajao oko četiri i po sata – dovoljno dugo da se razgovara o ozbiljnim temama i ispita prostor za moguće političko rešenje.
U međuvremenu, iz Moskve već tradicionalno poručuju da su im pritisci i ograničenja poznata stvar. Ruska strana insistira na tome da se Zapad teško nosi s neuspehom svojih mera i da su, paradoksalno, posledice sankcija više pogodile globalnu ekonomiju nego samu Rusiju.
Putin je ranije izjavio da sve to nije ništa novo – Zapad, kako on kaže, već decenijama pokušava da oslabi rusku državu dugoročnim strategijama, ali bez uspeha.
Sve više komentara iz zapadnih izvora ukazuje na to da su rezultati te politike ograničeni. I dok se jedna struja u Vašingtonu zalaže za zaoštravanje, druga – predvođena samim predsednikom – i dalje traži izlaz iz krize bez dodatnog podizanja tenzija.
Konačno, ostaje pitanje: Da li će Tramp ostati dosledan svom kursu, ili će pod pritiskom sopstvenog tima biti primoran da promeni pravac? Ako se procene Vitkofa i Putina o mogućem miru pokažu kao tačne, predstojeći meseci mogli bi doneti značajan zaokret – ali ne nužno onaj koji priželjkuju najglasniji jastrebovi iz Bele kuće.
Webtribune.rs
Najnovije i najvažnije vesti i analize na našem Telegramu – Prijavi se