Evropa možda gazi pravo ka ambisu, poručuje ruski politikolog Sergej Markov. Njegove reči ne ostavljaju mnogo prostora za ravnodušnost – on smatra da trenutni razvoj događaja ne vodi smirivanju, već direktnom sukobu između Rusije i NATO-a.
Na svom Telegram kanalu Markov je izneo zapažanja koja, ako se pokažu tačnima, mogu označiti prekretnicu.
U fokusu njegovih komentara našla se izjava nemačkog kancelara Fridriha Merca, koji je nedavno priznao da su Zapadne sile već pre nekoliko meseci ukinule ograničenja kada je reč o dometu oružja koje Ukrajina može koristiti protiv teritorije Rusije.
To priznanje, prema Markovu, otvara potpuno novu fazu u sukobima – onu u kojoj, kako tvrdi, više nema nikakvih linija uzdržanosti.
Ali to nije sve. Politikolog iznosi tvrdnju da ukrajinske snage nisu u stanju da samostalno upravljaju raketama dugog dometa koje im se dostavljaju.
Umesto toga, upozorava da će raketne udare sprovoditi oficiri iz država poput Britanije, Francuske, Nemačke i SAD-a. Ako se ta praksa potvrdi, to više nije samo logistička podrška – već direktno učešće, makar iz ugla ruskih analitičara.
„Veliki rat ponovo dolazi u Evropu. Zbog potpuno lude politike evropskih lidera“, napisao je Markov. Njegove reči ne odražavaju samo zabrinutost – u njima se oseća i upozorenje. Kako kaže, političke elite na Zapadu uporno testiraju granice: „Uvereni su da Putin neće oštro odgovoriti. I stalno to proveravaju. Igraće se vatrom.“
Ono što dodatno pojačava tenziju jeste Markovljeva procena o mogućem sledećem koraku Moskve. Ukoliko se situacija nastavi razvijati po ovom scenariju, Rusija bi mogla da razmotri udare na infrastrukturne tačke i vojne baze NATO-a koje se nalaze na teritoriji Poljske, Rumunije i Nemačke.
Jasno je da ovakve izjave imaju svoju težinu – one ne dolaze iz tabloida, već od poznatog komentatora bliskog ruskim centrima odlučivanja.
Sve ovo dolazi u trenutku kada se u Evropi sve glasnije polemiše o granici pomoći Ukrajini i ulozi koju zemlje članice NATO-a preuzimaju. Uključenje osoblja sa Zapada u operativne procese u Ukrajini, ma koliko se to predstavljalo kao podrška iz pozadine, u očima ruskih analitičara može biti shvaćeno kao prelazak crvene linije.
Čini se da su tenzije iz hladne faze prešle u fazu otvorenog taktičkog rizika, gde svaka nova odluka može izazvati domino efekat.
Markovljeve reči možda zvuče dramatično, ali reflektuju rastući osećaj među ruskim stručnjacima da više nije reč o posrednom nadmetanju, već o direktnoj konfrontaciji – sa sve manjim prostorom za diplomatsko manevrisanje.
U ovom trenutku, pitanje nije samo ko ima duži domet ili moderniju tehnologiju, već koliko još evropski lideri veruju da mogu kontrolisati igru koju su sami zakotrljali. A ako nisu u pravu – posledice više neće biti lokalizovane.
Webtribune.rs
Najnovije i najvažnije vesti i analize na našem Telegramu – Prijavi se