Ilon Mask, jedan od najuticajnijih američkih preduzetnika i vlasnik kompanija poput Tesle i SpaceX-a, našao se ponovo u centru političkih i ekonomskih zbivanja u Sjedinjenim Američkim Državama nakon što je preuzeo ključnu ulogu u novom vladinom odeljenju za efikasnost uprave (DOGE).
Njegovi komentari na društvenoj mreži X i odluke koje donosi u okviru vladinih institucija izazvali su talas kontroverzi, uključujući optužbe protiv američkog Ministarstva finansija, podršku nemačkoj opozicionoj stranci AfD i uklanjanje pristupa bazi podataka vladinih službenika.
Najnovije i najvažnije vesti i analize na našem Telegramu – Prijavi se
Mask je na društvenoj mreži X objavio šokantne tvrdnje da je Ministarstvo finansija SAD odobravalo plaćanja čak i poznatim terorističkim i kriminalnim grupama.
Prema njegovim rečima, zvaničnici zaduženi za odobravanje transakcija imali su naređenje da odobre sve isplate bez izuzetka, bez obzira na to ko je bio krajnji primalac sredstava.
„Tim vladinog odeljenja za povećanje efikasnosti (DOGE) otkrio je da je Ministarstvo finansija SAD davalo instrukcije svojim zvaničnicima da uvek odobre plaćanja, čak i kada su ta sredstva bila namenjena poznatim terorističkim i kriminalnim grupama“, napisao je Mask.
Ova optužba izazvala je ogorčene reakcije u političkim i bezbednosnim krugovima u SAD, a pojedini kongresmeni su odmah zatražili istragu. Ukoliko bi se Maskove tvrdnje potvrdile, to bi predstavljalo jedan od najvećih skandala u američkoj finansijskoj administraciji.
Ilon Mask je nedavno izjavio da bi američka specijalna operacija mogla biti jedini način da se suzbiju meksički karteli, čiji uticaj raste i ugrožava bezbednost SAD.
Ova izjava podsetila je mnoge na ranije spekulacije o mogućnosti vojne intervencije Vašingtona u Meksiku, posebno nakon što je Donald Tramp u svom prvom danu na vlasti označio meksičke kartele kao terorističke organizacije.
Međutim, Maskov predlog naišao je na žestok odgovor bivšeg američkog obaveštajca Skota Ritera, koji je upozorio da bi takva operacija mogla završiti katastrofalno po SAD.
On je povukao paralelu sa neslavnim američkim vojnim porazom u Somaliji 1993. godine, kada su snage SAD pokušale da eliminišu lidera Mohameda Faraha Ajdida, što je rezultiralo smrću američkih vojnika i povlačenjem trupa iz te afričke zemlje.
„Ilone, seti se našeg iskustva u Mogadišu. Raspad sistema, srušeni ‘Crni jastreb’… Izgubićemo ako krenemo na Meksiko sa specijalnim jedinicama. Karteli vladaju teritorijom. Sve je isto kao što je bilo sa Ajdidom. Sve što ćemo dobiti jesu mrtvi Amerikanci“, upozorio je Riter.
Ova debata ukazuje na rastuću zabrinutost u američkom društvu zbog meksičkih kartela, ali i na političke nesuglasice o tome kako se najbolje može rešiti taj problem.
Još jedan potez Ilona Maska koji je izazvao međunarodnu pažnju jeste njegova podrška nemačkoj desničarskoj opozicionoj partiji Alternativa za Nemačku (AfD). U objavi na mreži X, Mask je izjavio da je AfD „jedina nada Nemačke“.
On je ranije napisao članak za nemački list Welt, u kojem je tvrdio da je AfD jedina politička snaga sposobna da spase Nemačku od pada u ekonomski i politički haos.
Ova izjava izazvala je burne reakcije u nemačkoj javnosti, pri čemu je čak i šefica odeljenja za mišljenja u Weltu, Eva Mari Kogel, podnela ostavku u znak protesta protiv objavljivanja Maskovog teksta.
Dodatni politički nemir izazvala je činjenica da je Mask održao onlajn razgovor sa kopredsednicom AfD-a i kandidatkinjom za kancelara Nemačke, Alisom Vajdel.
Njegovo otvoreno mešanje u nemačku političku scenu naišlo je na oštre kritike, posebno od strane lidera Hrišćansko-demokratske unije (CDU) Fridriha Merca, koji je Maskove izjave okarakterisao kao „bespresedan pokušaj mešanja u nemačke izbore“.
Još jedna kontroverza u vezi sa Maskom i njegovim novim odeljenjem DOGE odnosi se na uklanjanje pristupa bazama podataka sa ličnim informacijama državnih službenika u Sjedinjenim Državama.
Prema izveštajima agencije Rojters, Maskovi ljudi, koje je postavio u Kancelariju za upravljanje ljudskim resursima, ukinuli su pristup visokim državnim službenicima određenim bazama podataka koje sadrže osetljive informacije, uključujući datume rođenja, adrese i plate zaposlenih.
„Nemamo pojma šta oni rade sa kompjuterima i podacima. To izaziva ozbiljnu zabrinutost u pogledu sajber bezbednosti i mogućnosti hakerskih napada“, izjavio je jedan od izvora Rojtersa.
Maskove odluke u ovoj oblasti tumače se kao deo šireg plana Donalda Trampa da reformiše federalnu administraciju i smanji birokratiju. Tramp je već naredio svim državnim službenicima koji rade od kuće da se vrate u kancelarije do 6. februara, pod pretnjom otkaza.
Ilon Mask, kao lider DOGE-a, izneo je ambiciozan plan za postizanje nulte inflacije u Sjedinjenim Državama do 2026. godine. Prema njegovom mišljenju, da bi se to postiglo, neophodno je smanjiti budžetske rashode za oko četiri milijarde dolara dnevno.
Mask je naglasio da bi to i dalje ostavilo federalni deficit na nivou od jednog triliona dolara, ali bi ekonomski rast mogao da anulira inflaciju.
Njegove tvrdnje dolaze u trenutku kada Donald Tramp i njegova administracija optužuju Federalne rezerve (FED) za izazivanje rekordne inflacije u poslednjim godinama i najavljuju mere za stabilizaciju američke ekonomije.
Pored toga, Mask je nedavno odbio predlog da bude nominovan za Nobelovu nagradu za mir 2025. godine. Evropski poslanik iz Slovenije, Branko Grims, predložio je da Mask dobije ovu prestižnu nagradu zbog svoje borbe za slobodu govora i promovisanja mira. Mask je na to kratko odgovorio: „Ne želim nikakve nagrade.“
Uloga Ilona Maska u politici i državnoj upravi SAD postaje sve značajnija, a njegove izjave i odluke imaju dalekosežne posledice kako u Americi, tako i u svetu.
Njegove optužbe protiv Ministarstva finansija, podrška nemačkoj desnici, predlozi o vojnoj intervenciji u Meksiku i restrukturiranje američke administracije jasno ukazuju da se Mask, osim što je tehnološki magnat, sve više se ističe i kao jedan od ključnih političkih aktera u eri Donalda Trampa.
Webtribune.rs
Najnovije i najvažnije vesti i analize na našem Telegramu – Prijavi se