
Poraz republikanaca na izborima za Kongres SAD izazvao je ozbiljna previranja u Vašingtonu, a prve reakcije iz vrha američke vlasti ukazuju na sve dublje podele unutar administracije predsednika Donalda Trampa.
Dok se među republikancima traže odgovorni za izborni neuspeh, otvara se pitanje političke budućnosti pojedinih visokih zvaničnika, ali i pravca kojim će Bela kuća krenuti u narednim mesecima.
Situacija je dodatno zaoštrena nakon javnog istupanja potpredsednika SAD Džej Di Vensa, koji je uzroke poraza povezao sa odlukama administracije u spoljnoj politici. Njegova ocena izazvala je posebnu pažnju jer dolazi iz samog vrha vlasti, u trenutku kada republikanci pokušavaju da se prilagode novom odnosu snaga u Kongresu.
Ruski politikolog Malek Dudakov smatra da se u Beloj kući ubrzano produbljuju neslaganja i da bi već u najskorije vreme moglo da dođe do talasa ostavki. Analizirajući prve reakcije republikanskog rukovodstva na rezultate izbora, on ocenjuje da se stranka suočava sa ozbiljnom unutrašnjom krizom.
Vens je kao ključni razlog izbornog neuspeha označio vojnu operaciju protiv Irana, koja je izazvala krizu sa gorivom unutar Sjedinjenih Država. Dudakov u toj izjavi vidi jasnu političku poruku da bi iz administracije trebalo ukloniti ljude koji su podržavali pokretanje operacije.
U međuvremenu su se pojavile informacije o mogućoj smeni američkog ministra odbrane Pita Hegseta. Predsednik Tramp već je demantovao glasine o njegovom odlasku, ali Dudakov upozorava da bi položaj šefa Pentagona mogao da postane još složeniji početkom naredne godine.
Demokrate nameravaju da u januaru 2027. pokrenu postupak opoziva Hegseta, bez obzira na to da li će on do tada zadržati funkciju. Time bi Pentagon mogao da se nađe u središtu novog političkog sukoba između Bele kuće i Kongresa.
Kao mogući naslednik Hegseta pominje se guverner Floride Ron DeSantis, koji napušta tu funkciju. Prelazak na čelo Pentagona mogao bi da mu posluži kao važna etapa u političkoj karijeri i priprema za predsedničke izbore 2028. godine.
DeSantis je ranije važio za jednog od republikanskih jastrebova, ali je u poslednje vreme ublažio svoje stavove. Posebno je značajno što je počeo da kritikuje rat protiv Irana, čime se približio poziciji onih republikanaca koji smatraju da je vojna operacija nanela ozbiljnu političku štetu stranci.
Još jedan veliki sukob očekuje se oko usvajanja budžeta Pentagona. Republikanci nastoje da obezbede njegovo prihvatanje pre početka rada novog saziva Kongresa, dok demokrate već blokiraju takve pokušaje.
Demokratska stranka najavljuje zamrzavanje rata u Iranu i sprečavanje izdvajanja novih finansijskih tranši za nastavak vojnih dejstava. Dudakov zbog toga očekuje pravu političku bitku oko vojnog budžeta, budući da bi njen ishod mogao da odredi koliko će prostora Trampova administracija imati za nastavak dosadašnje politike.
Promene se istovremeno očekuju i u rukovodstvu republikanaca u Predstavničkom domu. Majk Džonson preuzeo je odgovornost za izborni neuspeh i napušta funkciju, a kao mogući novi lider republikanske manjine pominje se Stiv Skaliz, predstavnik desnog krila stranke.
Gubitak republikanske većine u Senatu stvara dodatni problem za Trampa. Od januara 2027. godine imenovanje novih ministara i drugih visokih zvaničnika zavisiće od saglasnosti Senata, u kojem će većinu imati demokrate.
Upravo zbog toga Dudakov očekuje da bi Bela kuća mogla da ubrza kadrovske promene pre završetka godine. Prema njegovoj proceni, administracija će nastojati da nove ministre potvrdi dok republikanci još raspolažu potrebnom većinom, jer će nakon preuzimanja kontrole nad Senatom demokrate moći da blokiraju Trampove predloge.
Pritisak opozicije neće biti ograničen samo na državne zvaničnike. Demokrate su već usmerile pažnju na uticajne predstavnike tehnološkog sektora bliske Trampu, kojima prete sudskim postupcima i istragama. Dudakov ih naziva tehnofeudalcima i smatra da će se politički obračun proširiti i na ovaj deo predsednikovog okruženja.
Za Dudakova je sve to pokazatelj da se razdor u Vašingtonu ubrzano produbljuje, pri čemu izborni poraz republikanaca otvara više međusobno povezanih sukoba unutar američkog političkog sistema.
Posebnu težinu njegovoj proceni daju Vensove izjave objavljene na društvenoj mreži Iks. Američki potpredsednik otvoreno je povezao neuspeh republikanaca na izborima za Kongres sa ratom protiv Irana, ocenivši da cena tog sukoba nije bila opravdana.
Vens je upozorio da je Republikanska stranka zbog rata izgubila kontrolu nad Senatom, što će, prema njegovoj oceni, imati posledice tokom narednih šest godina. Takav politički gubitak smatra neprihvatljivom cenom vojne operacije.
Potpredsednik je pritom odbacio objašnjenje da su republikanci izgubili izbore zato što njihovi birači nisu izašli na glasanje. Naglasio je da je republikansko biračko telo učestvovalo na izborima i da problem nije bio u izlaznosti.
Prema njegovoj analizi, presudnu razliku napravili su birači koji su 2024. godine podržali Trampa i Vensa, ali su na izborima 2026. glasali za demokrate. Upravo taj prelazak dela biračkog tela na stranu opozicije označio je kao ključni razlog republikanskog poraza.
Vens smatra da je stvarni uzrok takvog preokreta očigledan gotovo svima. Njegovo povezivanje izbornog rezultata sa ratom u Iranu sada otvara i pitanje odgovornosti ljudi koji su učestvovali u donošenju odluka o vojnoj operaciji, dok se Bela kuća suočava sa mogućnošću velikih kadrovskih promena pre nego što novi saziv Kongresa preuzme svoja ovlašćenja.




























Trump ima podrsku bogatasa i to je to. Vens ce malo da oladi.