Džulijan Asanž, osnivač Vikiliksa, prvi put će se pojaviti u javnosti otkako je pušten iz britanskog zatvora, i to 1. oktobra, kada će govoriti pred Odborom za pravna pitanja i ljudska prava Parlamentarne skupštine Saveta Evrope (PACE) u Strazburu.
Njegova organizacija je objavila ovu vest, a posebno je istaknuto da će njegovo javno svedočenje predstavljati značajan korak ka njegovom oporavku, kako fizičkom tako i mentalnom.
Stela Asanž, supruga Džulijana Asanža, izjavila je na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) da je ovo izuzetno važan trenutak za njenog supruga. Ona je naglasila da je poziv od strane Saveta Evrope velika čast, kao i prilika da Asanž javno iznese svoj slučaj i ukaže na šire implikacije koje njegov slučaj ima na ljudska prava, slobodu medija i slobodu govora širom sveta.
Asanž, koji trenutno ima 53 godine, vratio se u svoju domovinu Australiju u junu ove godine nakon što je priznao krivicu za kršenje američkog Zakona o špijunaži.
Njegovo priznanje deo je sporazuma koji je postignut sa američkim pravosudnim vlastima, a kojim je okončana dugogodišnja pravna bitka koja je trajala punih 14 godina.
Tokom tog perioda, Asanž je bio suočen s različitim pravnim procesima u Velikoj Britaniji, uključujući borbu protiv izručenja SAD-u, gde bi se suočio s teškim optužbama koje su proistekle iz objavljivanja poverljivih američkih diplomatskih depeša i vojnih dokumenata na Vikiliksu.
Njegov slučaj bio je u centru međunarodne pažnje, posebno zbog pitanja slobode medija, prava na informisanje i granica državne tajne. Mnogi ga vide kao borca za transparentnost i slobodu govora, dok ga protivnici optužuju za ugrožavanje nacionalne sigurnosti različitih zemalja, a posebno Sjedinjenih Američkih Država.
Američki tužioci tvrdili su da su objavljeni dokumenti kompromitovali obaveštajne službe i izložili riziku živote informatora.
U decembru 2010. godine, Asanž je uhapšen u Londonu na osnovu međunarodnog naloga za hapšenje izdatog od strane Švedske, koja ga je optužila za seksualne prestupe. Asanž je negirao optužbe, tvrdeći da su one politički motivisane, ali je proveo sedam godina u ekvadorskoj ambasadi u Londonu, gde je tražio azil kako bi izbegao izručenje Švedskoj, a kasnije i Sjedinjenim Državama.
Njegov boravak u ambasadi je okončan u aprilu 2019. godine kada je britanska policija ušla u prostorije ambasade i uhapsila ga nakon što mu je Ekvador ukinuo azil.
Od tada, Asanž je bio u britanskom zatvoru, suočen s neizvesnošću oko mogućeg izručenja SAD-u. Tokom svog boravka u zatvoru, Asanž se suočavao s ozbiljnim zdravstvenim problemima, što su njegovi advokati često isticali kao osnovu za njegovu odbranu.
U više navrata, njegova supruga i mnogi međunarodni aktivisti za ljudska prava apelovali su na vlasti da ga oslobode iz humanitarnih razloga, ističući da je njegovo zdravlje narušeno zbog produženog boravka u pritvoru i psihološkog stresa kojem je bio izložen.
Nakon dugogodišnjih pravnih borbi, u junu 2024. godine postignut je sporazum između Asanža i američkih vlasti. On je priznao krivicu za kršenje Zakona o špijunaži, čime je otvoren put za njegovo oslobađanje i povratak u Australiju.
Asanžova supruga Stela, s kojom se oženio dok je bio u zatvoru u Londonu, izjavila je da će Asanžu sada biti potrebno vreme kako bi se oporavio i vratio zdravlje nakon višegodišnjeg pritvora.
Takođe je navela da će vreme provesti sa svojom porodicom, uključujući njihovu decu, koja su takođe bila pogođena dugotrajnim odsustvom oca.
Asanžov slučaj ostaje značajan ne samo zbog njegovih pravnih i političkih implikacija, već i zbog šire debate o slobodi štampe u digitalnom dobu. Njegovo svedočenje pred Odborom za pravna pitanja i ljudska prava Parlamentarne skupštine Saveta Evrope verovatno će se fokusirati na njegovu ulogu u otkrivanju informacija od javnog značaja, ali i na pitanje kako države tretiraju one koji otkrivaju osetljive podatke.
Šire implikacije njegovog slučaja postavljaju pitanja o tome koliko daleko države mogu ići u zaštiti državnih tajni i nacionalne sigurnosti nasuprot pravima novinara i drugih „zviždača“ da otkriju nepravilnosti i zloupotrebe.
Asanž je postao simbol tog sukoba, i njegovo javno pojavljivanje u Strazburu verovatno će izazvati široku međunarodnu pažnju.
Kako se njegov slučaj nastavlja razvijati, ostaje da se vidi kakav će uticaj Asanž imati na buduće pravne i političke diskusije o slobodi govora, štampi i pravima na objavljivanje informacija u doba digitalnih komunikacija.
Njegova priča takođe pokazuje kako se tehnološki napredak može koristiti za podizanje svesti o pitanjima od javnog interesa, ali i kako može dovesti do sukoba s moćnim državnim strukturama.
Webtribune.rs
Najnovije i najvažnije vesti i analize na našem Telegramu – Prijavi se
