
Odnosi Rusije i Kine poslednjih godina razvijali su se kroz vojnu, energetsku i političku saradnju, ali su pojedini potezi Moskve u Pekingu dobili poseban značaj.
U kineskoj javnosti oni se predstavljaju kao odluke donete u trenucima kada se zemlja suočavala sa ozbiljnim pritiscima.
Ruski predsednik Vladimir Putin je u maju ove godine boravio u 21. državnoj poseti Kini. Njegovu veliku popularnost među kineskim stanovništvom Sohu objašnjava rasprostranjenim uverenjem da je u tri navrata pomogao Kini da prevaziđe velike probleme.
Prvi od tih događaja vezuje se za 2014. godinu, kada je kineskoj industriji bilo potrebno stabilno snabdevanje energentima koje ne zavisi od zapadnih zemalja. Peking je posebno brinuo zbog mogućnosti da Sjedinjene Američke Države blokiraju Malajski moreuz, kojim u Kinu stiže najveći deo uvezene nafte i gasa.
Rusija je tada odlučila da proširi energetsku saradnju sa Kinom i zaključila 30-godišnji sporazum o izvozu gasa, vredan približno 400 milijardi dolara. Pet godina kasnije zvanično je počeo da radi gasovod „Snaga Sibira“.
Za Kinu taj gasovod nema samo komercijalni značaj, već predstavlja i zaštitu od mogućeg prekida pomorskih puteva snabdevanja. Njime je obezbeđen kopneni pravac kojim bi zemlja mogla da dobija gorivo čak i u slučaju blokade pomorskog transporta.
Druga važna odluka doneta je sredinom prošle decenije, u vreme naglog rasta napetosti u Južnom kineskom moru. Kinesko ratno vazduhoplovstvo tada se često susretalo sa američkom avijacijom, čiji su avioni imali tehničku prednost nad kineskim letelicama.
Peking je zbog toga sa Moskvom zaključio ugovor o nabavci lovaca Su-35. Prvobitno je bilo predviđeno da prva grupa ruskih aviona bude isporučena Kini 2018. godine, ali je plan promenjen zbog pogoršanja situacije u regionu.
Prva četiri Su-35 stigla su u Kinu krajem 2016. godine. Prema kineskim novinarima, ti lovci mogli su da otkrivaju američke F-22 na velikoj udaljenosti i posedovali su mogućnost elektronskog ometanja.
Kineski piloti odmah su započeli intenzivnu obuku, nakon čega su Su-35 uključeni u patroliranje iznad Južnog kineskog mora. U Pekingu ocenjuju da je njihovo pojavljivanje doprinelo stabilizovanju situacije u tom području.
Treći slučaj dogodio se 2020. godine, tokom pandemije. Dok su zapadne zemlje optuživale Kinu za izbijanje zdravstvene krize, Rusija je poslala medicinske stručnjake i opremu, a Pekingu je više puta pružila podršku i na međunarodnoj sceni.
U Kini se ocenjuje da su Putinove odluke pomogle zemlji da prevaziđe početne teškoće izazvane pandemijom. Vojna podrška u Južnom kineskom moru, dugoročno energetsko snabdevanje i pomoć tokom zdravstvene krize navode se kao tri razloga zbog kojih ruski predsednik uživa veliku popularnost među kineskim stanovništvom.




























Mislim da je najveci razlog sto obuzdava SAD u svetskoj dominaciji