Kina, najveći svetski uvoznik sirove nafte, približava se vrhuncu svojih uvoza, što bi se moglo dogoditi već naredne godine.
Ova promena označava kraj decenijske dominacije Kine kao glavnog pokretača rasta potražnje za naftom.
Razlog tome leži u naglom prelasku Kine na električna vozila, što je iznenadilo kako proizvođače nafte, tako i investitore.
Nijedno tržište nije spremno da zameni kinesku potražnju, koja je činila 41% godišnjeg globalnog rasta potrošnje nafte u poslednje tri decenije.
Prodaja električnih i hibridnih vozila u Kini prvi put je u julu premašila prodaju vozila sa unutrašnjim sagorevanjem, smanjujući potrebu za uvozom sirove nafte za proizvodnju goriva.
Uz to, ekonomska slabost, podstaknuta krizom u sektoru nekretnina, dodatno usporava ukupnu potrošnju nafte. Prema Međunarodnoj agenciji za energiju (IEA), potražnja za transportnim gorivima ove godine počela je da opada, ranije nego što se predviđalo.
Nova dinamika na tržištu
Proizvođači i investitori suočeni su s realnošću da kineski uvoz nafte dostiže svoj vrhunac. Jedino sektor petrohemije može zadržati potrošnju nafte u narednim godinama, istakao je Martijn Rats, strateg za robna tržišta u Morgan Stanley.
On procenjuje da će kineska potražnja za naftom rasti skromnih 100.000–200.000 barela dnevno godišnje, što je daleko ispod dosadašnjih trendova.
Iako se očekuje privremeni rast kineskog uvoza nafte u novembru, podaci pokazuju da su uvozi od januara do oktobra 2024. pali za 3,4% u poređenju s prethodnom godinom, što je oštar pad nakon pandemijskog zastoja u 2021. godini.
Ovi trendovi vrše pritisak na cene nafte, koje su tokom godine ostale između 70 i 80 dolara po barelu, uprkos globalnim krizama poput sukoba na Bliskom Istoku i u Ukrajini.
Vrhunac potražnje za gorivima
Pad potražnje za gorivima dodatno ubrzava rast električnih vozila i prelazak s dizel kamiona na jeftinija gasna vozila. Potražnja za mlaznim gorivom i dalje raste, ali ne može da nadoknadi pad u potrošnji benzina i dizela. Očekuje se da će kineski sektor rafinerija, opterećen viškom kapaciteta, ući u fazu ubrzane konsolidacije.
Prema različitim procenama, kineski uvoz nafte mogao bi dostići vrhunac sledeće godine. Konsultantska kuća FGE predviđa rekordnih 11,2 miliona barela dnevno, dok Energy Aspects očekuje umereni rast uvoza do 2026. godine, ali sa znatnim usporavanjem nakon toga.
Potražnja za dizelom, koja čini više od 20% kineske potrošnje nafte, verovatno je već dostigla svoj vrhunac, dok se očekuje da će potrošnja benzina opasti već ove godine zbog sve većeg prihvatanja električnih vozila.
Petrohemijska budućnost
Dok potražnja za gorivima opada, petrohemijski sektor postaje glavni motor budućeg rasta. Kina će povećati uvoz sirovina poput LPG-a i etana kako bi pokrila domaće potrebe.
Analitičari predviđaju da će ukupna potražnja Kine za tečnim naftnim derivatima, uključujući naftu, dostići vrhunac oko 2030. godine, podstaknuta proizvodnjom petrohemikalija.
Uprkos ovim promenama, ukupna kineska potražnja za naftom nastaviće da raste, ali daleko sporijim tempom. Prema IEA, očekuje se da će potrošnja dostići 18,1 milion barela dnevno do kraja decenije, ali s rastom od samo 0,6% godišnje nakon 2026. godine.
Ove promene preoblikuju globalno tržište nafte, ostavljajući proizvođače i investitore da se prilagode svetu u kojem Kina više nije dominantan potrošač.
Webtribune.rs
Najnovije i najvažnije vesti i analize na našem Telegramu – Prijavi se
