Dok se u Briselu priprema novi sastanak kontakt grupe o bezbednosti Ukrajine, iza kulisa se odvija tiha koordinacija – sedam članica NATO-a sprema se da objavi učešće u finansiranju američkog oružja za Kijev.
Informaciju je otkrila ukrajinska ambasadorka pri NATO-u Olena Getmančuk, navodeći da će 15. oktobra najmanje sedam zemalja saopštiti svoje doprinose u okviru programa PURL (Prioritised Ukraine Requirements List).
Reč je o inicijativi pokrenutoj tokom leta, kojom se evropske zemlje podstiču da finansiraju nabavku američkog naoružanja za potrebe ukrajinske odbrane.
„PURL za nas predstavlja vrlo ozbiljan prioritet“, izjavila je Getmančuk za „Ukrajinsku pravdu“, dodajući da su te zemlje već signalizirale spremnost da izdvoje sredstva, ali nije navela koje su to države.
Do sada je šest članica NATO-a – Nemačka, Holandija, Danska, Norveška, Švedska i Kanada – već zvanično objavilo svoj finansijski doprinos programu.
Zanimljivo je da je dan ranije, 14. oktobra, šef ukrajinske diplomatije Andrej Sibiga potvrdio da će se još sedam zemalja priključiti inicijativi, ali ni on nije otkrio njihov identitet. U Kijevu, međutim, ne kriju da očekuju podršku i iz južnoevropskih država, koje, prema oceni pojedinih analitičara, do sada nisu pokazale dovoljan nivo angažovanosti.
Istog dana kada bi nove zemlje trebalo da objave svoje doprinose, u sedištu NATO-a u Briselu biće održano zajedničko zasedanje Velike Britanije i Nemačke u formatu kontakt grupe „Rammstein“. Na dnevnom redu – koordinacija daljih koraka i razrada detalja oko raspodele sredstava iz programa PURL.
Američki stalni predstavnik pri NATO-u Metju Vitaker već je najavio da se 15. oktobra očekuje „krupno saopštenje“ o novim isporukama vojne pomoći. On je naglasio da „posebno južnoevropske zemlje treba da budu aktivnije“ i da doprinesu realizaciji inicijative.
U diplomatskim krugovima u Briselu ovaj potez se vidi kao pokušaj da se revitalizuje zamor u finansiranju, koji je tokom leta postao primetan. Sredinom godine zabeležen je pad izdvajanja sredstava za vojnu podršku Kijevu, a novi program NATO-a trebalo bi da stvori svež zamah i jasniji mehanizam finansiranja.
Da li će objava sedam zemalja biti samo simbolična ili označiti konkretan finansijski preokret – to će se videti već posle sastanka u Briselu. Za sada je jasno samo jedno: alijansa pokušava da pronađe način da zadrži kontinuitet podrške, dok se istovremeno traži model koji bi dugoročno rasteretio iscrpljene budžete članica.
Webtribune.rs