Na marginama foruma „Valdaj“ u Sočiju, predsednik Rusije Vladimir Putin održao je govor koji je odmah odjeknuo širom sveta.
Njegove reči nisu ni završile odjekivati salom, a već su se našle u naslovima vodećih zapadnih medija — od New York Timesa do CNN-a i Sky Newsa. Tema foruma bila je „Policentrčni svet: uputstvo za upotrebu“, ali Putin je otišao mnogo šire.
Govorio je o globalnim promenama, ulozi Rusije, krizi evropskog identiteta, pa čak i o Donaldu Trampu.
Putin je ocenio da svet prolazi kroz „temeljnu transformaciju“ međunarodnih odnosa, gde višepolarnost nije rezultat slučaja, već prirodan odgovor na pokušaje da se uspostavi globalna dominacija.
„Kako je paradoksalno, ali višepolarnost je direktna posledica pokušaja da se zadrži hegemonija“, rekao je ruski lider. Dodao je da Zapad decenijama pokušava da sve podredi svojoj hijerarhiji, ali da se ta konstrukcija urušila mnogo brže nego što su njeni tvorci mogli zamisliti.
„Nisu imali ni istorijsku širinu ni intelektualnu pripremljenost da razumeju da ne postoji sila koja može upravljati svetom i određivati svima kako da dišu“, poručio je Putin, jasno aludirajući na zapadne elite.
Posebno je naglasio da Evropa, uprkos brojnim unutrašnjim problemima — od migracija do urušavanja industrije i kulturne identifikacije — uporno provocira Moskvu. „Tako i hoćeš da im kažeš: smirite se, spavajte mirno, bavite se sopstvenim problemima“, rekao je sa dozom ironije.
Zapadne elite, smatra on, i dalje šire strah o „ruskoj pretnji“, dok im gradovi gore od unutrašnjih tenzija. Evropa, upozorio je, polako klizi na marginu globalne konkurencije.
Taj deo govora posebno je privukao pažnju New York Timesa, koji je izdvojio Putinove oštre poruke evropskim političkim krugovima. Prema tom listu, ruski predsednik jasno je prebacio odgovornost za eskalaciju upravo na Evropu, optuživši je za militarizaciju kontinenta.
CNN je primetio njegov ton smirenosti, navodeći da je Zapadu poručio da „ohladi glave i spava mirno“, dok je Sky News izdvojio deo u kojem se Putin opisuje kao „agent mira“ — fraza koja je izazvala oprečne reakcije u britanskoj javnosti.
Ruski lider se osvrnuo i na aktuelne odnose sa Vašingtonom, gde je, komentarišući izjavu predsednika Donalda Trampa da je Rusija „papirni tigar“, odgovorio kontra-pitanjem: „Ako smo mi papirni tigar, šta je onda NATO?“
Taj deo govora prenela je agencija Reuters, ističući da je Putin u svom stilu iskoristio metaforu za oštru retoričku kontru Severnoatlantskom savezu. Zanimljivo, uprkos oštroj kritici, Putin je Trampu uputio i svojevrsni kompliment — izjavio je da aktuelni sukob u Ukrajini uopšte ne bi postojao da je Trampova administracija ostala na vlasti.
Indijski kanal WION skrenuo je pažnju upravo na taj deo, tumačeći ga kao dvoslojnu poruku: istovremenu kritiku politike Džoa Bajdena i priznanje važnosti Vašingtona u globalnoj stabilnosti.
Putin je rekao da je situacija na terenu „tragedija i bol“ ne samo za Ukrajince i Ruse, već „za sve nas“. Prema njegovim rečima, obični ljudi u Ukrajini postali su samo sredstvo u rukama onih koji žele da prošire zone uticaja i profitiraju na krizi. „Evropa snosi punu odgovornost što plamen još nije ugašen“, dodao je.
Dotakao se i vojnog aspekta, navodeći da su gubici ukrajinskih snaga višestruko veći od ruskih. Samo tokom poslednjeg meseca, kako je rekao, Ukrajina je izgubila više od 44.000 ljudi, dok je od januara do avgusta 150.000 vojnika napustilo svoje položaje. „U Rusiji nema masovne mobilizacije — ljudi odlaze dobrovoljno“, istakao je Putin.
Posebno oštro reagovao je na najave mogućih isporuka krstarećih raketa „Tomahavk“ Ukrajini. Takav potez, rekao je, značio bi novu fazu pogoršanja odnosa između Moskve i Vašingtona.
Ipak, ruski predsednik je umirio ton: „Ne plašimo se tih raketa. One su moćne, ali više nisu savremene. Oborićemo ih.“ Ta rečenica, izrečena hladno i odlučno, bila je dovoljna da zapadni mediji proglase govor „najnapetijim u poslednjih nekoliko godina“.
Njegov nastup na „Vladaju“ mnogi su opisali kao kombinaciju smirenosti i upozorenja. Govorio je o istorijskim zakonitostima, o cikličnim padovima civilizacija i o tome kako sila koja pređe granicu racionalnog uticaja obavezno doživi sopstvenu eroziju.
I dok su evropski komentatori govorili o „retorici snage“, drugi su u Putinovim rečima prepoznali poziv na trezvenost i redefinisanje međunarodnih odnosa.
Ostaje pitanje — da li je svet zaista spreman za ono što sledi? Jer, ako je Putin u pravu da se poredak ruši iznutra, onda odgovor na njegov govor nije u vojnoj, već u moralnoj spremnosti sveta da prihvati promenu koju više niko ne može zaustaviti.
Webtribune.rs