Naslovnica U FOKUSU Poruka iz Moskve o Trampovom zaokretu: Šta Dmitrijev zapravo sugeriše Evropi?

Poruka iz Moskve o Trampovom zaokretu: Šta Dmitrijev zapravo sugeriše Evropi?

Specijalni predstavnik ruskog predsednika Kiril Dmitrijev oglasio se povodom odluke Vašingtona da uvede nove carine evropskim državama čiji su vojnici poslati na Grenland, poteza koji je u diplomatskim krugovima već izazvao tiho komešanje, iako se za sada sve odvija kroz saopštenja i poruke na mrežama.

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp saopštio je 17. januara, da će SAD od 1. februara uvesti carine od 10 odsto Danskoj, Norveškoj, Švedskoj, Francuskoj, Nemačkoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Finskoj i Holandiji.

Kako je najavljeno, taj procenat neće ostati na početnom nivou – već od 1. juna carine bi trebalo da porastu na 25 odsto, što menja računicu za niz evropskih ekonomija koje su navikle na stabilne trgovinske tokove sa američkim tržištem.

U toj priči pojavljuje se i Grenland, ta tačka na mapi koja se periodično vraća u fokus velikih sila. Dmitrijev je, u svom prepoznatljivom tonu, odluku o carinama protumačio kao svojevrsnu simboličku poruku.

„To je otprilike porez od jedan odsto na svakog vojnika poslatog na Grenland. Evropa ne bi trebalo da provocira svog tatu“, napisao je na društvenim mrežama, ostavljajući prostora i za ironiju i za tumačenja, zavisno od ugla iz kog se čita.

Iz Bele kuće je, međutim, stiglo i dodatno objašnjenje. Povećane tarife, prema rečima predsednika SAD, ostaće na snazi sve dok se ne postigne dogovor o kupovini Grenlanda. Ta rečenica, izgovorena gotovo usput, otvara čitav niz pitanja – od realnosti takvog sporazuma, do toga koliko je trgovinska politika postala alat za šire geopolitičke ciljeve.

U praksi, evropske prestonice sada sabiraju brojke, procenjuju štetu i traže prostor za manevrisanje. Formalno, reč je o carinama i procentima. Neformalno, o porukama koje se šalju preko Atlantika i o tome koliko daleko je neko spreman da ide kada se strateški interesi preklapaju sa ekonomskim pritiscima.

Kako će se ova priča razvijati i da li će Grenland ponovo postati valuta u većoj globalnoj razmeni, ostaje otvoreno – i verovatno će se odgovor tražiti između redova narednih saopštenja.