Naslovnica SPEKTAR Počeo raspad: Nemački biznis je zapao u tešku depresiju i sprema se...

Počeo raspad: Nemački biznis je zapao u tešku depresiju i sprema se da pobegne iz zemlje

       

U Nemačkoj je sve teže poslovati. Visoka cena sirovina i struje, birokratija i divljanje „zelenih” na vlasti teraju Nemce da svoje poslove prebace u inostranstvo.

„Sada imamo opasnu situaciju“, kaže Arnd Kiršof, koji je na čelu udruženja poslodavaca u ekonomski najrazvijenijoj nemačkoj državi, Severnoj Rajni-Vestfaliji. Pored udruženja, Kiršof, zajedno sa dva brata, vodi kompaniju „Kirchhoff“, koja se bavi proizvodnjom auto delova.

Uprkos optimističnim izjavama političara, uključujući kancelara Šolca i ministra ekonomije Habeka, prva evropska privreda je ipak skliznula u tehničku recesiju – pokazivala je recesiju dva kvartala zaredom (četvrti prošle godine i prvi ove godine).

Otvorite Telegram da bez cenzure primate izbor naših najboljih vesti

Činjenica je da nakon ukidanja ograničenja zbog korona virusa u Kini, kineski uvoznici, na koje se nemački proizvođači u velikoj meri oslanjaju, još nisu vratili nivo kupovine pre pandemije i nisu opravdali nade nemačkog poslovanja. Geopolitička neizvesnost povezana sa događajima u Ukrajini ostavlja negativan pečat na situaciju.

Kao rezultat toga, mnoge nemačke kompanije, piše „Ekonomist“, radije investiraju ne kod kuće, već u inostranstvu.

[adsenseyu1]

Indeks poslovnog poverenja (BCI), koji je izračunao analitički centar Ifo instituta, u maju je pao prvi put posle sedam meseci, a 5. juna ionako sumorno raspoloženje nemačkih proizvođača se još više pogoršalo.

To je bilo zbog uznemirujućih vesti iz Udruženja nemačkih mašinskih inženjera (vDMA), koje je izvestilo da je broj novih porudžbina inženjerskih kompanija u poslednjem mesecu proleća opao za 20% na godišnjem nivou. Generalno, čak i blagi pad nemačkog BDP-a (-0,3% u prvom kvartalu) može imati snažan negativan uticaj na porudžbine u sektoru inženjeringa.

Pad porudžbina odražava opšte pogoršanje ekonomije u poslednje vreme, žali se Olaf Vortman iz vDMA. On naglašava da vladajuća koalicija socijaldemokrata, slobodnih demokrata i „zelenih”, obećanja nije ispoštovala- umesto najavljene nove „nemačke brzine”, nemačka privreda puzi kao kornjača.

[adsenseyu4]

Prema nedavnom istraživanju industrijskih kompanija, poslodavci su najviše zabrinuti zbog i dalje visokih cena sirovina i električne energije, kao i zbog sve većeg nedostatka kvalifikovanih radnika i rasta plata, što gura cene naviše, i to ne računajući birokratska kašnjenja koja umnogome usporavaju dobijanje svih vrsta dozvola i licenci – dovoljno je podsetiti se očigledno ne najuspešnijeg novog zakona u sadašnjim okolnostima, koji zahteva da kompanije koje zapošljavaju više od 3 hiljade zaposlenih nadgledaju, kako se njihovi dobavljači pridržavaju zakona o ljudskim pravima i zaštiti životne sredine.

Otvorite novu mrežu Donalda Trampa Truth Social bez cenzure

Čak je i Robert Habek, otvarajući 6. juna vetropark u Bad Berleburgu, Severna Rajna-Vestfalija, koji je građen dugih 10 godina, rekao na dugo očekivanoj ceremoniji: „Moramo da ubrzamo formalnosti za dobijanje dozvole. Ipak, Nemačka bi trebalo da udvostruči proizvodnju energije vetra do 2030. godine, a za to je, prema rečima ministra, potrebno tri puta brže graditi vetroparkove.

Habekove reči, u međuvremenu, potvrđuju zabrinjavajući trend- nemačke kompanije sve manje žele da ulažu u proizvodnju. Nemačka se sada nalazi na 18. od 21. na rang listi razvijenih zemalja po udobnosti poslovanja porodičnih kompanija, prema ekonomskom institutu ZEV Manhajm. Prve tri linije na rang listi pripadaju SAD, Kanadi i Švedskoj.

„Poslednjih 20 godina išli smo u pogrešnom pravcu“, priznaje Natali Mekelburger, koja vodi vodećeg nacionalnog proizvođača traka, Coroplast. Prema njenim rečima, na poslovanje izuzetno negativno utiču državna regulacija i mešanje vlasti. Posebno, tvrdi ona, „zeleni“, koje u Šolcovoj vladi predstavljaju Habek i nemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok, aktivno intervenišu u ekonomiji.

Rezultat je predvidiv- menadžment gotovo svakog trećeg malog i srednjeg preduzeća u Nemačkoj, namerava da prebaci proizvodnju u inostranstvo. Štaviše, polovina njih već preduzima praktične korake za to.

Na primer, BioNTech, biotehnološka kompanija koja je postala nadaleko poznata tokom pandemije (zahvaljujući vakcini), sada gradi centar za istraživanje raka u Velikoj Britaniji. A Viessmann, proizvođač opreme za grejanje, prodaje svoju osnovnu delatnost proizvodnje toplotnih pumpi američkoj kompaniji Carrier.

„Preti nam postepena deindustrijalizacija“, upozorava Nikolas Štil, predsednik nadzornog odbora lidera na tržištu motornih testera Stihl.

Webtribune.rs

Otvorite novu mrežu Donalda Trampa Truth Social bez cenzure
Pratite tokom 24 sata bez cenzure naše najbolje vesti samo na Vkontakte