Naslovnica U FOKUSU Kina poručila Vašingtonu: Mi biramo svoje prijatelje – ne vi

Kina poručila Vašingtonu: Mi biramo svoje prijatelje – ne vi

Dok se trgovinske tenzije između Pekinga i Vašingtona dodatno zaoštravaju, kineska ambasada u Sjedinjenim Državama jasno je poručila da Kina neće pristati na spoljne pritiske niti na ograničavanje svojih odnosa sa Rusijom.

Povod za ovu izjavu bio je poziv predsednika SAD Donalda Trampa da Peking prestane da kupuje rusku naftu, što je kineska strana odmah odbacila kao „nezakonit pritisak“.

Portparol kineske ambasade rekao je za RIA Novosti da Kina „čvrsto odbacuje sve oblike jednostranih sankcija, proširenje jurisdikcije i svaki pokušaj prinude“.

Dodao je da je saradnja između država „legitimna, zasnovana na međunarodnom pravu i razumu“, te da „ne šteti interesima trećih strana“. U diplomatskom tonu, ali s porukom koja ne ostavlja mnogo prostora za tumačenje, Peking je stavio do znanja da neće menjati kurs.

Sve se odigralo neposredno nakon Trampove izjave da je Indija navodno spremna da prestane sa kupovinom ruske nafte, uz poziv Kini da sledi taj primer.

U istom obraćanju, američki predsednik priznao je da se SAD trenutno nalaze u trgovinskom ratu sa Pekingom — što je u Pekingu protumačeno kao još jedan dokaz dvostrukih aršina u pristupu Vašingtona.

Dan kasnije, iz kineske ambasade stigao je odgovor: Kina je spremna na trgovinski rat ako bude morala, ali ostaje otvorena za dijalog. Poruka je bila jasna — ne može se istovremeno tražiti pregovori i pretnjama podizati carine.

To je, očekivano, izazvalo novu reakciju Trampa, koji je najavio da će od 1. novembra, ili čak ranije, biti uvedene carine od 100% na kinesku robu. Obrazloženje je nazvao „odgovorom na agresivni stav Pekinga“, iako su mnogi analitičari ocenili da se radi o delu šire strategije pritiska.

Trgovinski sukob, koji je faktički započeo još u februaru kada su SAD uvele carinu od 10% na sav uvoz iz Kine, sada ulazi u novu fazu. Dok Vašington povećava tarife, Peking odgovara istom merom.

Ministarstvo trgovine Kine saopštilo je 9. oktobra da će od 8. novembra uvesti izvozne kontrole na niz proizvoda — od materijala povezanih sa retkim metalima, do litijumskih baterija, anoda od veštačkog grafita i opreme za eksploataciju i preradu metala visoke čistoće.

Ti proizvodi su ključni u proizvodnji elektronike i obnovljivih izvora energije, što znači da bi globalni lanci snabdevanja mogli ponovo biti uzdrmani.

Sve ovo ukazuje da se dve najveće svetske ekonomije više ne nalaze samo u sporu oko tarifa, već u borbi za tehnološku i energetsku dominaciju.

U Pekingu očigledno smatraju da je pravo na saradnju sa Rusijom deo suverene politike, dok u Vašingtonu to vide kao instrument pritiska. Između redova, postavlja se pitanje: da li je ovo još jedna epizoda u dugom nadmetanju ili uvod u trajniji razlaz dve sile koje, svidelo se to kome ili ne, oblikuju globalni poredak?

Webtribune.rs