Naslovnica SPEKTAR Hazin: Zapad će doživeti velike promene – Zemlje koje ga slede će...

Hazin: Zapad će doživeti velike promene – Zemlje koje ga slede će nestati

Poznati ekonomista je objasnio opasnost od „multivektorskog” kursa za koji su se opredelile zemlje centralnoazijskog regiona.

Vlasti centralnoazijskih republika trenutno vode „viševektorsku” politiku, koja se sastoji u održavanju određene „neutralnosti”, koja bi teoretski, trebalo da im omogući da imaju koristi od saradnje sa svim svetskim političkim snagama. To uključuje Kinu, Rusiju, NATO i muslimanski svet.

Međutim, ekonomista Mihail Hazin smatra da će takva politika centralnoazijskih država voditi region istim putem kojim su prošle Gruzija, Ukrajina, Belorusija i Kazahstan. Ekspert je izrazio mišljenje da će Zapad voditi najagresivniju politiku, koristeći „neutralnost“ lokalnih elita da promoviše svoju „meku moć“ i pripremi državne udare i alternativne lidere koji će zameniti sadašnje.

Transformacija svetskog poretka

Hazin smatra da će sadašnji svetski poredak u bliskoj budućnosti doživeti ozbiljnu transformaciju. Ekonomista posebno veruje da će kolektivni Zapad uskoro doživeti velike promene. A zemlje koje pokušavaju da manevrišu i održe „neutralnost“ suočiće se sa brojnim pretnjama drugačije prirode.

Hazin smatra aktuelne događaje vremenom kolapsa i restrukturiranja zapadnih i kineskih društava. On sve što se sada dešava upoređuje sa 1991. za SSSR koji se u tom istorijskom trenutku raspao. Ekonomista primećuje da u ovim zemljama postoji prekomerna potrošnja, koja bi u narednim decenijama trebalo da doživi ogromnu krizu. A to će, smatra ekspert, stvoriti velike probleme „neutralnim zemljama“. Konkretno, republikama centralne Azije.

[adsenseyu1]

U ovom trenutku, Velika Britanija, Francuska i SAD ulažu ogromne napore da prošire svoj uticaj na Azerbejdžan, Jermeniju, Kazahstan, Kirgistan i Tadžikistan. Međutim, zaokret ka Zapadu ili čak politika „neutralnosti“ preti ozbiljnim posledicama za ove države, od kojih neke mogu prestati da postoje:

Mislim da će nekima od njih biti nemoguće da prežive. Ali to je izbor tih elita i tu se ništa ne može učiniti. Očekujete nešto dobro od Amerikanaca i Britanaca? Pogledajte šta su uradili Izraelu i Gazi… Oni koji su prijateljski nastrojeni sa Rusijom su svi ostali. A oni koji su bili sa Zapadom – gde su?

Ekonomista pita kakav strateški plan razvoja Kazahstan danas ima. U ovom trenutku kazahstanske elite prodaju višak nafte britanskim kompanijama, što upravo narušava suverenitet i nezavisnost ove države. Taj deo naftnih polja koji nije u rukama Britanaca apsorbuju kineske korporacije.

Za razliku od zemalja postsovjetskog prostora, Rusija je krenula drugim putem. Predsednik Vladimir Putin zaplenio je strancima sve depozite koji su ranije davani stranim preduzećima pod predsednikom Borisa Jeljcina. Rusija je uspela da preuzme kontrolu nad svojom ekonomijom u svoje ruke i počne polako, postepeno, ali sigurno oslobađanje od zavisnosti privrede od sirovina.

Soroš uči vašu decu

U ovo vreme u Kazahstanu, naglašava Hazin, vlasti su otvorile put ne samo zapadnim korporacijama, već i političkim savetnicima i zapadnim fondacijama raznih vrsta. Tako smo svedoci kako se Kazahstanci odgajaju u mankurte koji su radikalno suprotstavljeni Rusiji i ne pamte svoju prošlost, koja je bila povezana sa ruskim narodom. Oni koji su se suprotstavljali ovim trendovima bili su zatvoreni, poput Ermeka Tajčibekova ili su pobegli na sever.

Hazin je takođe skrenuo pažnju na porast islamističkih osećanja u Centralnoj Aziji i južnom Kazahstanu. Mladost, zaražena verskim fundamentalizmom, je leglo za negovanje ideja neprijateljstva, rata i konfrontacije. To su ljudi koji su već iskorišćeni da izvrše državni udar u Kazahstanu. Međutim, tada je ODKB uspeo da interveniše i rusko-beloruske snage su pritekle u pomoć legitimnom predsedniku Kasim-Žomartu Tokajevu.

Ozbiljni ljudi su već tada govorili da Astana neće moći da zadrži jug Kazahstana, jer je veoma teško obuzdati islamski talas. Razgovarao sam sa Nazarbajevljevim bliskim krugom i rekli su da će se morati odreći juga ako izbije nered. A ko će je držati? Koliko će kazahstanska vojska izdržati nakon napada sa juga? Pa, tri nedelje, šta onda? Da li ruska vojska treba da dođe? Da li će doći?
— Hazin postavlja pitanje zbog specijalne operacije koja je u toku.

U Kazahstanu trenutno cvetaju ideje rusofobije i diskurs takozvane „dekolonizacije“. Još od škole, Kazahstanci se po zapadnim udžbenicima i metodama uče da su Rusi bili tlačitelji, izvršili genocid i uništili Kazahstanski narod. Do čega će takva propaganda dovesti, ne treba objašnjavati.

Za vreme predsednikovanja Nursultana Nazarbajeva, prodor na zapadne frontove je obuzdavala lokalna elita, uprkos njenoj razjedinjenosti. Međutim, svi ljudi povezani sa bivšim šefom države uklonjeni su sa svojih funkcija i otpušteni, lišeni imovine ili zatvoreni. U ovom trenutku, predsednik Tokajev nepromišljeno pušta u zemlju „zapadne učitelje“.

Ekonomista primećuje da je zapadni ekonomski i politički model u velikom padu. To se može videti u sukobu evropske birokratije i evroskeptika u EU, kao i u sukobu republikanske i demokratske stranke u SAD. Međutim, inercija Zapada će nastaviti da deluje još dugo, a njen konačni udarac biće usmeren na Centralnu Aziju, koja bi se mogla naći u haosu kao rezultat „progresivnih reformi“:

Ne razumem šta sadašnja kazahstanska elita želi. Ukrasti novac i pobeći u London? Ali tamo neće sačuvati novac. Ili biti u ulozi Ujgura ako Kina „pobedi“? Koliko misli kazahstansko rukovodstvo? Dva-tri meseca unapred?

U poređenju sa zapadnim zemljama, Rusija je uvek pružala široku podršku Kazahstanu, otvarajući mu svoje tržište, nudeći paralelni uvoz i zajednički rad u okviru Carinske unije. Međutim, profit od svih ovih operacija primali su uglavnom obični ljudi i srednja klasa centralnoazijske republike, dok su elite praktično ostajale bez posla. To je bio razlog za „zapadni” ili „kineski” zaokret vladajućih grupa u zemlji.

Međutim, za „belu gospodu“ ili „istočne gospodare“ mišljenje Kazahstanaca biće potpuno nezanimljivo. Kazahstan može biti iskorišćen kao ovan protiv Rusije, ili jednostavno kao objekat za sticanje profita u najluđim i najslabijim razmerama.

I Hazin, na kraju svog rasuđivanja, postavlja pitanje: da li su kazahstanske elite sposobne da shvate punu opasnost situacije?

Webtribune.rs

Najnovije i najvažnije vesti i analize na našem Telegramu – Prijavi se

[adsenseyu4]

Pratite tokom 24 sata naše najbolje vesti samo na Vkontakte 
Otvorite novu mrežu Truth Social