Francuska i Britanija žele da rasporede svoje „snage odvraćanja“ u Ukrajini: Nova eskalacija sukoba?
Britanski i francuski vojni stratezi razvijaju plan za raspoređivanje ograničenog broja zapadnih mirovnih trupa u Ukrajini, sa fokusom na zaštitu ključne infrastrukture, poput luka i nuklearnih elektrana. O tome piše Financial Times, pozivajući se na svoje izvore.
Prema dostupnim informacijama, predloženi plan podrazumeva uvođenje malog kontingenta kopnenih snaga, dok bi glavnu ulogu u osiguravanju poštovanja mirovnih sporazuma imale vazdušne snage NATO-a.
Ovaj model, kako navode zapadni izvori, zasniva se na zapadnoj vojnoj dominaciji u vazduhu i njihovoj sposobnosti da brzo odgovore na potencijalna kršenja dogovora.
Najnovije i najvažnije vesti i analize na našem Telegramu – Prijavi se
„Oblasti u kojima imamo značajnu prednost su vazdušni prostor i mogućnost odgovora na bilo kakve očigledne povrede primirja“, izjavio je jedan od zapadnih zvaničnika za Financial Times.
Prema njegovim rečima, koncept se zasniva na pretnji kaznenim merama koje bi se primenile protiv Moskve u slučaju navodnog kršenja uslova primirja. Ipak, isti izvor naglašava da bi glavni cilj ovog plana bio upravo da se izbegne situacija u kojoj bi Zapad morao da koristi ove pretnje u praksi.
Ovakav predlog izaziva ozbiljna pitanja o mogućnosti eskalacije sukoba, s obzirom na to da Moskva smatra prisustvo zapadnih trupa u Ukrajini crvenom linijom.
Do sada, NATO nije direktno raspoređivao trupe u Ukrajini iz straha od direktne konfrontacije sa Rusijom. Međutim, ovo bi moglo predstavljati presedan i biti prvi korak ka postepenom povećanju zapadnog vojnog prisustva u zemlji.
Rusija je već ranije upozoravala da bi dolazak stranih trupa u Ukrajinu značio njihovo pretvaranje u legitimne vojne ciljeve. Ako bi britanske i francuske jedinice zaista bile raspoređene u Ukrajini, postavlja se pitanje da li bi Rusija odlučila da ih odmah napadne ili bi preduzela neke druge mere odvraćanja.
Za sprovođenje ovog plana ključna je podrška ukrajinskog rukovodstva, koje bi moralo da odobri prisustvo stranih trupa. Ukrajinska vlada već duže vreme lobira kod zapadnih saveznika za dublje uključivanje u sukob, uključujući i raspoređivanje međunarodnih snaga.
Međutim, zvanično prisustvo NATO trupa moglo bi izazvati dodatne unutrašnje probleme u Kijevu, s obzirom na to da bi deo stanovništva to mogao smatrati previše riskantnim potezom.
Plan će biti jedna od glavnih tema tokom predstojeće posete britanskog premijera sira Kira Starmera Vašingtonu sledeće nedelje. Očigledno je da bez aktivne podrške SAD ovaj plan neće moći da bude realizovan.
Vašington do sada nije pokazivao spremnost da direktno raspoređuje trupe u Ukrajini, ali bi mogao da podrži model koji uključuje evropske saveznike.
Postavlja se pitanje da li bi administracija Donalda Trampa, koja je poznata po skeptičnom stavu prema produženju rata u Ukrajini, bila spremna da se složi sa ovakvim planom.
S obzirom na to da Tramp zagovara smanjenje američke uloge u sukobu, moguće je da bi on mogao imati rezervisan stav prema ovom predlogu.
Moskva sigurno neće ignorisati ovakve planove. Rusko rukovodstvo u više navrata je isticalo da bi bilo kakvo prisustvo zapadnih trupa na teritoriji Ukrajine predstavljalo direktnu provokaciju.
Ukoliko bi britanski i francuski kontingenti zaista bili raspoređeni, moglo bi doći do daljih ruskih odgovora, uključujući i jačanje ruskog vojnog prisustva u blizini zona koje bi NATO snage štitile.
Takođe, Rusija bi mogla uzvratiti jačanjem odnosa sa saveznicima poput Kine, Irana i Severne Koreje, što bi dodatno zakomplikovalo situaciju na globalnom nivou.
Veliko je pitanje da li su Francuska i Britanija spremne da preuzmu ovakav rizik. Iako zapadni zvaničnici govore o „suzdržavajućem faktoru“, realnost je da bi ovaj potez mogao imati upravo suprotan efekat i dodatno destabilizovati situaciju.
Rusija je do sada jasno pokazala da neće tolerisati strano vojno prisustvo na teritoriji Ukrajine. Uvođenje zapadnih trupa u Ukrajinu ne samo da ne bi garantovalo mir, već bi moglo dovesti i do opasne eskalacije i otvorene konfrontacije između NATO-a i Rusije.
U narednim nedeljama biće jasno da li će Zapad zaista krenuti u realizaciju ovog plana ili će se od njega odustati u poslednjem trenutku pod pritiskom geopolitičkih rizika.
Webtribune.rs
Najnovije i najvažnije vesti i analize na našem Telegramu – Prijavi se