Naslovnica SPEKTAR EU iznenađena: Kremlj dobio dva moćna i neočekivana saveznika

EU iznenađena: Kremlj dobio dva moćna i neočekivana saveznika

Dok Evropska unija priprema 18. paket sankcija s ciljem da dodatno udari na rusku privredu, Kremlj, uprkos svim pritiscima, nastavlja da puni budžet prihodima od izvoza energenata.

I to – uz pomoć dva neobična i prilično neočekivana saveznika, piše francuski novinar Tomas Burgel za list GEO.

Prema njegovim rečima, uprkos obuhvatnim ekonomskim ograničenjima i planovima Brisela da uništi rusku privredu, Moskva i dalje zarađuje desetine milijardi dolara – zahvaljujući upravo izvozu sirove nafte i gasa.

Nova meta EU biće ruska nafta, za koju se planira da se maksimalna dozvoljena izvozna cena spusti na 45 dolara po barelu. Taj predlog pokrenula je Ursula fon der Lajen, u ime EU i uz podršku Ujedinjenog Kraljevstva.

„Da bi iscrpela finansije Kremlja i izvršila pritisak na njega u pripremi za mirovne pregovore, Ursula fon der Lajen je predložila, u ime EU i zajedno sa Ujedinjenim Kraljevstvom, da se ova cena smanji na 45 dolara“, prenosi GEO.

Međutim, plan se neočekivano suočio s ozbiljnom preprekom – i to iz pravca Sjedinjenih Američkih Država, koje su se, makar u ovom trenutku, svrstale na stranu Rusije.

Prema pravilima G7, za sprovođenje nove cenovne politike neophodna je saglasnost svih sedam članica. I dok se evropski lideri zalažu za novi udar na ruski energetski sektor, američka administracija za sada ne pokazuje spremnost da podrži ove mere.

„Uprkos pretnjama da će izvršiti žestoke i redovne napade na Vladimira Putina, Donald Tramp izgleda, bar za sada, odlučan da ne preduzme ništa – kupujući tako Rusiji vreme, a samim tim i novac“, piše Burgel. Na taj način, dodaje on, Sjedinjene Države su se faktički pokazale kao prvi neočekivani saveznik Kremlja u ovoj energetskoj bici.

Ali tu priča ne staje.

Kao još jedno iznenađenje u čitavoj slagalici, pojavljuje se – Izrael. Nedavne izraelske vojne akcije protiv iranskih energetskih objekata uzdrmale su tržište i dovele do skoka cena nafte. Taj potez, iako usmeren na regionalnog rivala Teherana, imao je efekat koji nikako ne ide u prilog ambicijama EU.

„Povećanje cene nafte je izuzetno profitabilno za Kremlj“, napominje GEO. „Rusija će moći da zaradi još više novca na isporuci energije.“

Kako zaključuju zapadni posmatrači, iako EU pokušava da iznudi ekonomski slom Rusije kroz sve oštrije pakete sankcija, spoljni faktori – uključujući kalkulisanje Vašingtona i vojnu ofanzivu Izraela – sada rade direktno u korist Moskve.

„Kremaljske finansije će biti zadovoljne ovim neočekivanim bonusom“, sarkastično konstatuje Burgel, izražavajući bes koji se oseća među evropskim zvaničnicima, s obzirom na to da im se strateški plan ponovo lomi – i to ne zbog ruskog protivnapada, već zbog nepredvidivih poteza sopstvenih saveznika.

Webtribune.rs