Naslovnica U FOKUSU Aksios: Izrael otvorio vrata novim oblicima ratovanja u 21. veku

Aksios: Izrael otvorio vrata novim oblicima ratovanja u 21. veku

Ova vest ukazuje na ozbiljnu eskalaciju napetosti između Izraela i libanskog pokreta Hezbolah, uz dramatične posledice za lokalno stanovništvo i širu političku situaciju na Bliskom istoku.

Operacija, koja je odobrena od strane izraelskog premijera Benjamina Netanjahua i vođstva izraelskih bezbednosnih snaga, fokusirana je na upotrebu visokotehnoloških metoda, što ukazuje na sve sofisticiranije vođenje neprijateljstava u ovom konfliktu.

Detalji operacije i tehnološka dimenzija

Prema izvorima koji su podelili informacije sa portalom Axios, Netanjahu i izraelski bezbednosni zvaničnici su dogovorili ovu operaciju tokom sastanaka održanih ranije ove nedelje.

Iako su detalji operacije ostali u senci, ono što je jasno jeste da je cilj bio pokretanje nove faze sukoba sa Hezbolahom, dugogodišnjim neprijateljem Izraela, koji ima značajan uticaj u Libanu, posebno na jugu zemlje i u predgrađima Bejruta.

Jedan od ključnih aspekata ove operacije bila je namerna detonacija pejdžeraа koji su se koristili kao zatvoreni komunikacioni sistem unutar Hezbolaha.

Ovi uređaji su do sada smatrani relativno sigurnim od prisluškivanja i hakovanja zbog svoje jednostavne tehnologije i ograničene digitalne povezanosti.

Međutim, prema izveštajima, izraelska operacija uključivala je upotrebu visokotehnoloških sredstava kako bi izazvala masovne eksplozije ovih uređaja širom Libana.

Lokalno nacionalno novinsko agencija (NNA) izvestila je o detonacijama u južnim predgrađima Bejruta i drugim delovima zemlje, što ukazuje na široko sprovedenu i koordinisanu akciju.

Posledice za civilno stanovništvo

Ova operacija imala je ozbiljne posledice za lokalno stanovništvo. Prema poslednjim podacima libanskog Ministarstva zdravlja, u eksplozijama je poginulo 11 ljudi, dok je broj povređenih dostigao oko četiri hiljade.

Među povređenima se našao i iranski ambasador u Libanu, Modžtaba Amami, koji je zadobio lakše povrede. Eksplozije su izazvale paniku i strah među civilima, naročito u Bejrutu, koji se još uvek oporavlja od razarajuće eksplozije u luci iz 2020. godine.

Reakcije i političke posledice

Hezbolah je odmah osudio ovaj napad, direktno optužujući Izrael za kibernetički napad koji je izazvao detonacije pejdžer. Lideri Hezbolaha su pretili odmazdom i eskalacijom sukoba, što bi moglo dovesti do dodatnih napetosti i nasilja u regionu.

Istovremeno, libanski Ministarstvo spoljnih poslova takođe je potvrdilo da je do eksplozija došlo usled kibernetičkog napada, implicirajući odgovornost Izraela.

Ovaj događaj dolazi u trenutku kada je situacija u regionu već napeta. Izrael i Hezbolah su u višedecenijskom konfliktu, koji je često prelazio u oružane sukobe, poput rata 2006. godine.

Ova operacija, ako se potvrdi kao izraelska akcija, predstavlja novi oblik vođenja rata, u kojem se upotreba visokotehnoloških sredstava postavlja u prvi plan.

Kibernetički napadi su postali ključni alat u modernim sukobima, a ovakva operacija bi mogla da označi početak novog talasa sukoba koji više neće biti vođeni samo na tradicionalnim frontovima, već i u sajber prostoru.

Širi geopolitički kontekst

Iranski ambasador koji je povređen u eksplozijama predstavlja još jedan sloj kompleksnosti ovog sukoba. Iran je dugogodišnji saveznik Hezbolaha i pruža značajnu finansijsku i vojnu podršku ovom pokretu.

Incident u kojem je ambasador povređen može dodatno zategnuti odnose između Teherana i Tel Aviva. Iako Iran još nije direktno odgovorio na ovaj incident, postoji mogućnost da će ovo dovesti do povećane napetosti između dve zemlje, koje su već u sukobu zbog iranskog nuklearnog programa i izraelskih operacija usmerenih na iranske snage u Siriji.

Mogući scenario za budućnost

Ovaj incident bi mogao da posluži kao povod za dalju eskalaciju sukoba u Libanu. Hezbolah, koji je već uvučen u konflikte u Siriji i unutrašnje političke borbe u Libanu, mogao bi da odgovori napadima na izraelske ciljeve, što bi moglo dovesti do otvorenog rata na jugu Libana, gde je Hezbolah najjači.

Izrael bi mogao da odgovori daljim operacijama, uključujući vazdušne napade ili čak kopnenu invaziju, što bi moglo destabilizovati čitav region.

S obzirom na značajnu civilnu štetu, međunarodna zajednica će verovatno osuditi ovakve akcije, ali Izrael je do sada uspevao da zadrži relativno podršku Zapada, naročito Sjedinjenih Američkih Država, zbog svojih tvrdnji da deluje u cilju samoodbrane protiv terorističkih organizacija.

Međutim, sa tako velikim brojem povređenih i mrtvih civila, pritisak na Izrael mogao bi se povećati.

Ova situacija jasno pokazuje kako se savremeni sukobi razvijaju i prilagođavaju tehnološkom napretku, uz povećanu upotrebu sajber oružja i kibernetičkih napada, što otvara vrata novim oblicima ratovanja u 21. veku.

Webtribune.rs

Najnovije i najvažnije vesti i analize na našem Telegramu – Prijavi se

Pratite tokom 24 sata naše najbolje vesti samo na Vkontakte 
Otvorite novu mrežu Truth Social