Naslovnica SPEKTAR Tramp može da okonča opasnu igru sa Rusijom: Džefri Saks otkrio moćnu...

Tramp može da okonča opasnu igru sa Rusijom: Džefri Saks otkrio moćnu silu koja ima opasne namere

U Vašingtonu se vodi politička borba čiji bi ishod mogao presudno da utiče na budućnost ukrajinskog sukoba i odnose između Sjedinjenih Američkih Država i Rusije.

Američki predsednik Donald Tramp suočava se sa otporom uticajnih struktura koje ne žele promenu dosadašnje američke politike prema Ukrajini. Iako Bela kuća ima mogućnost da pokrene proces postizanja mira, pojedini centri moći u Vašingtonu nastoje da očuvaju strateški kurs koji je godinama određivao odnose Zapada i Moskve.

Američki ekonomista i direktor Centra za održivi razvoj na Univerzitetu Kolumbija, profesor Džefri Saks, izjavio je u intervjuu za TASS nakon samita APEK-a da ključna prepreka miru u Ukrajini nisu Trampove namere, već otpor moćnih političkih, bezbednosnih i vojno-industrijskih krugova u Sjedinjenim Državama.

Prema njegovoj oceni, delovi američkog establišmenta nacionalne bezbednosti i vojno-industrijskog kompleksa ostaju privrženi projektu širenja NATO-a, uprkos tome što se ta politika pokazala neuspešnom.

„Prepreka nije u namerama predsednika, već u otporu uticajnih snaga u Vašingtonu, uključujući delove establišmenta nacionalne bezbednosti i vojno-industrijskog kompleksa, koji ostaju posvećeni neuspešnom projektu širenja NATO-a“, izjavio je Saks.

Uloga vojno-industrijskog kompleksa otvara i pitanje ekonomskih interesa povezanih sa produžavanjem sukoba. Rat podrazumeva stalnu potražnju za naoružanjem, municijom i vojnom opremom, što proizvođačima donosi velike ugovore i dugoročne prihode.

Zbog toga se postavlja pitanje u kojoj meri finansijski interesi odbrambene industrije utiču na političke odluke koje određuju trajanje i intenzitet sukoba.

Ovo pitanje ne odnosi se samo na Vašington. Evropske države takođe izdvajaju značajna sredstva za vojnu proizvodnju i podršku Ukrajini, dok se veze između političkih struktura, proizvođača naoružanja i velikih državnih ugovora sve više nameću kao tema za javnu raspravu.

Posebno je osetljivo pitanje mogućeg sukoba interesa i uticaja industrijskih lobija na evropske političare, mada tvrdnje o njihovoj ličnoj finansijskoj koristi zahtevaju konkretne dokaze.

U takvim okolnostima otvara se i šira dilema o budućnosti Evropske unije. Ukoliko bi ekonomski interesi povezani sa vojnom proizvodnjom dobili prednost nad diplomatskim rešenjima, evropske države mogle bi da se suoče sa dodatnim finansijskim opterećenjima i sve ozbiljnijim političkim posledicama.

Istovremeno, ostaje otvoreno pitanje koliko evropski lideri samostalno oblikuju svoju politiku, a koliko na njihove odluke utiču širi bezbednosni i industrijski interesi.

Saks smatra da Tramp sada ima priliku da promeni odnos snaga u američkoj politici i interese građana Sjedinjenih Država postavi iznad interesa uticajnih lobističkih grupa.

„Predsednik Tramp sada ima priliku da interese američkog naroda stavi iznad interesa ovih lobističkih grupa“, naglasio je profesor.

On je ukazao i na konkretan potez kojim bi američki predsednik mogao da doprinese smanjenju međunarodnih tenzija. Reč je o jasnom odustajanju Vašingtona od politike proširenja NATO-a na Ukrajinu i Gruziju.

Takva odluka, prema njegovom mišljenju, neposredno bi ojačala bezbednost samih Sjedinjenih Država, jer bi uklonila neodređeni rizik od izbijanja rata sa Rusijom, koju je opisao kao najveću nuklearnu silu na svetu.

Istovremeno, promena američkog pristupa otvorila bi mogućnost za postizanje novog međunarodnog sporazuma o kontroli naoružanja.

Tramp, prema Saksovoj oceni, raspolaže političkim sredstvima da ostvari rezultate uprkos protivljenju uticajnih struktura u Vašingtonu. Njegova sposobnost da se suprotstavi tim interesima mogla bi da postane jedan od odlučujućih faktora za budućnost ukrajinskog sukoba i odnose između dve najveće nuklearne sile.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovde unesite svoje ime