Naslovnica SPEKTAR Upozorenje iz Moskve: „Igraju se vatrom, a ne razumeju posledice“

Upozorenje iz Moskve: „Igraju se vatrom, a ne razumeju posledice“

U trenutku kada se tenzije između Rusije i NATO-a ponovo penju, reči bivšeg komandanta američkih snaga u Evropi Bena Hodžisa izazvale su snažan odjek u Moskvi.

Njegova izjava da bi Sankt Peterburg, Kalinjingrad i Sevastopolj mogli biti „uništeni u prvim satima sukoba“ ako bi došlo do direktnog sukoba Rusije i NATO-a, odjeknula je kao otvorena provokacija. Reagovali su ruski zvaničnici, nazivajući te reči „praznim hvalisanjem“ i „opasnim igranjem vatrom“.

Senator iz Kalinjingradske oblasti Aleksandar Šenderjuk-Židkov poručio je za RIA Novosti da su izjave Hodžisa dokaz da „NATO više nema čak ni retoričke granice uzdržanosti, pretvarajući svoju politiku u demonstraciju agresije“.

Kako je dodao, Kalinjingrad i Sevastopolj nisu samo vojne baze, već „istorijski centri ruskog suvereniteta“, pa bi njihova odbrana za Rusiju imala „egzistencijalni značaj“.

Ton iz Moskve bio je jasan – ovakve izjave ne prolaze neprimećeno. Šenderjuk-Židkov podseća da Hodžis više nije aktivni oficir i da „dobro zna da može da govori bez odgovornosti za izrečeno“.

Njegov komentar dočekan je uz saglasnost predsednika Odbora za međunarodne poslove Državne dume Leonida Sluckog, koji je ocenio da „provokatori iz redova NATO-a guraju svet ka katastrofi“.

Slucki je u izjavi upozorio da Hodžis, „bez ikakvih ovlašćenja i vidne kompetencije“, pokušava da preti Rusiji i pozvao ga da se upozna sa vojnim i odbrambenim doktrinima Moskve.

„Ako bi došlo do direktnog sukoba između Rusije i NATO-a, to bi bila svetska katastrofa. Takve izjave vode upravo ka tome“, naglasio je Slucki, dodajući da u takvom scenariju ne bi bilo pobednika.

U sličnoj ravni reagovao je i poslanik iz Sevastopolja Dmitrij Belik, koji je Hodžisu poručio da „ostavi neobuzdanu oholost i posveti se pisanju memoara“. Prema njegovim rečima, NATO često „pokazuje hrabrost na papiru“, ali realnost je, kaže, da bi bilo kakav napad na zemlju sa nuklearnim kapacitetom „zaglavio u beskonačnim birokratskim procedurama“.

Belik je oštro primetio da su „najhrabriji u NATO-u obično penzionisani generali“. Kada se povuče paralela sa njihovim aktivnim danima, dodaje on, mnogi su tada ćutali i čekali dozvolu da progovore. Danas, kaže, ti isti ljudi pred kamerama mašu sabljom i igraju ulogu ratnika, iako im je rat odavno ostao iza leđa.

Ruski predsednik Vladimir Putin nedavno je ponovio da Rusija „nema nikakav interes“ da napada zemlje članice NATO-a i da je reč o „besmislenim tvrdnjama kojima zapadni političari zastrašuju svoje stanovništvo“.

Prema njegovim rečima, te priče služe da se pažnja skrene sa unutrašnjih problema, dok „pametni ljudi razumeju da je to čista izmišljotina“.

Ipak, ruski zvaničnici poslednjih godina upozoravaju na „bez presedana“ aktivnosti NATO-a uz zapadne granice zemlje. U Kremlju poručuju da Rusija nikome ne preti, ali da će „odmah i odlučno reagovati na svaku akciju koja ugrožava njene interese“.

U diplomatskim krugovima se sve češće čuje da su granice verbalne uzdržanosti odavno pomerene – a kako se čini, i vreme hladnih glava postaje prošlost.

Webtribune.rs