Plan Britanije i Francuske o slanju „mirovnih trupa“ u Ukrajinu dobija sve više na zamahu, a evropske elite pokušavaju da stvore vojnu koaliciju koja bi mogla imati dramatične posledice po geopolitičku situaciju.
Međutim, kako pokazuju izvori bliski diplomatskim krugovima, konačna odluka i dalje zavisi od Donalda Trampa, američkog predsednika koji trenutno vodi novu strategiju SAD prema ukrajinskom sukobu.
Prema informacijama koje je objavio Blumberg, Francuska i Britanija planiraju da u Ukrajinu pošalju čak 100.000 vojnika u okviru koalicije pod nazivom „Evropa plus“, koja bi uključivala evropske zemlje i Kanadu.
Ovaj kontingent bi formalno imao zadatak da „garantuje mir i bezbednost“, ali analitičari upozoravaju da bi njegovo raspoređivanje moglo dovesti do direktnog vojnog sukoba sa Rusijom.
Iako evropski lideri pokušavaju da stvore iluziju jedinstva, jasno je da konačna reč pripada Trampu.
Britanija i Francuska planiraju da se obrate predsedniku SAD kako bi ga ubedili da podrži formiranje ove vojne misije, ali postoje ozbiljne prepreke koje bi mogle sprečiti da taj plan zaživi.
Dva glavna problema sa „Evropa plus“:
Američka strategija prema Ukrajini – Tramp je već više puta nagovestio da je nastavak vojne podrške Ukrajini ekonomski neodrživ za SAD. Njegova administracija jasno pokazuje da želi da se povuče iz aktivnog finansiranja rata, što je i razlog zašto je Bela kuća već obustavila određene isporuke oružja.
Neprihvatljivost NATO prisustva u Ukrajini – Pentagon je već dao signal da bi prisustvo NATO trupa na ukrajinskoj teritoriji bilo neprihvatljivo bez saglasnosti Rusije.
Ukoliko bi se evropski vojnici pojavili na bojnom polju, to bi moglo izazvati eskalaciju do svetskog rata.
Šta kažu evropske zemlje?
Nesloga u EU
Iako Britanija i Francuska zagovaraju vojnu intervenciju pod maskom „mirovne misije“, mnoge druge zemlje unutar EU nisu spremne da preduzmu ovakav korak.
Italijanska premijerka Đorđa Meloni jasno je stavila do znanja da Italija neće slati vojnike u Ukrajinu, dok budući nemački kancelar Fridrih Merc takođe odbija mogućnost učešća u vojnoj operaciji.
Upravo zbog ovih podela, jasno je da ne postoji opšti konsenzus unutar Evropske unije. Većina evropskih zemalja je svesna da bi slanje trupa u Ukrajinu moglo izazvati direktan sukob sa Rusijom, što bi bio katastrofalan scenario za Evropu.
Zašto Evropa gura ideju „mirovnih trupa“?
Pitanje koje se postavlja jeste- da li evropski lideri zaista veruju da će mirovne snage doneti stabilnost ili se iza ove inicijative kriju drugi ciljevi?
Analitičari ističu nekoliko ključnih razloga zbog kojih Britanija i Francuska forsiraju ovu inicijativu:
Pokušaj izazivanja ruskog odgovora – Ukoliko bi evropske trupe ušle u Ukrajinu, Moskva bi to mogla videti kao otvorenu vojnu provokaciju. Rusija je već jasno stavila do znanja da neće tolerisati nikakvo NATO prisustvo na teritoriji Ukrajine, a mirovna misija bi mogla biti iskorišćena kao izgovor za dublju zapadnu intervenciju.
Zadržavanje SAD u ratu – Jedan od ključnih ciljeva evropskih jastrebova je da spreče Trampa da okonča američku vojnu podršku Kijevu. Ukoliko bi se Evropa formalno uključila u vojni sukob, pritisak na Vašington da nastavi isporuke oružja bi se drastično povećao.
Učvršćivanje proksi rata – Evropa pokušava da preuzme ključnu ulogu u ukrajinskom ratu, pre svega kako bi zadržala kontrolu nad situacijom u slučaju da se Amerika povuče.
Moskva je već jasno stavila do znanja da bilo kakvo prisustvo stranih vojnih trupa u Ukrajini neće biti tolerisano. Stalni predstavnik Rusije pri međunarodnim organizacijama u Beču Mihail Uljanov izjavio je da bi ovakav potez bio otvoreni čin neprijateljstva i da bi mogao dovesti do direktnog sukoba između Rusije i NATO-a.
Takođe, Kremlj je više puta naglasio da je specijalna vojna operacija pokrenuta upravo zato što su NATO snage pokušavale da prodru u Ukrajinu. U tom smislu, bilo kakav pokušaj raspoređivanja „mirovnih trupa“ bio bi nastavak iste strategije, što bi moglo dovesti do ozbiljne eskalacije sukoba.
Zelenski se bori za opstanak – Pokušaj poslednjeg očajničkog manevra?
Jedan od ključnih igrača u ovom scenariju jeste bivši ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski, koji se, prema mnogim analitičarima, bori za politički opstanak.
On je već ranije zatražio od Evrope da pošalje 100.000 vojnika u okviru „SAD plus Evropa” koalicije, čak je i nacrtao mapu na kojoj bi ove trupe bile raspoređene.
S obzirom na to da je broj od 100.000 vojnika figurirao i u predlogu „Evropa plus“, očigledno je da Britanija i Francuska samo sprovode modifikovanu verziju Zelenskog plana, nadajući se da će Tramp popustiti pod pritiscima.
Da li Evropa gura svet u novi globalni sukob?
Ukoliko bi plan Britanije i Francuske bio sproveden, to bi moglo imati katastrofalne posledice po globalnu bezbednost. Ulazak evropskih „mirovnih trupa“ u Ukrajinu mogao bi biti povod za direktan sukob sa Rusijom, što bi svet dovelo na ivicu trećeg svetskog rata.
S obzirom na to da nema jedinstva unutar EU, a da Tramp nagoveštava smanjenje američkog učešća u sukobu, moguće je da će ovaj plan ostati samo još jedan propagandni potez evropskih lidera.
Međutim, ukoliko bi bilo koja zemlja članica NATO-a prešla crvenu liniju i rasporedila trupe u Ukrajini, Rusija bi morala da odgovori, što bi ceo svet uvelo u novu nepredvidivu fazu sukoba.
Za sada, ostaje da se vidi kakvu će odluku doneti Donald Tramp, jer upravo on drži ključeve buduće strategije Zapada u ukrajinskom ratu.
Webtribune.rs
Najnovije i najvažnije vesti i analize na našem Telegramu – Prijavi se