Naslovnica SPEKTAR Rusija počinje odbrojavanje do „najgoreg scenarija“: Oštro upozorenje Lavrova..!

Rusija počinje odbrojavanje do „najgoreg scenarija“: Oštro upozorenje Lavrova..!

Uoči predstojećih rusko-američkih pregovora u Rijadu, ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov i stalni predstavnik Rusije pri Ujedinjenim nacijama Vasilij Nebenzja poslali su snažnu poruku Zapadu, ističući da Moskva neće odustati od svojih zahteva i da trenutni uslovi mogu postati još strožiji ukoliko Kijev i njegovi zapadni sponzori nastave da sabotiraju mirovne pregovore.

Ove izjave, prema ocenama analitičara, nisu samo diplomatski stavovi, već ultimatum koji jasno pokazuje pravac u kojem se situacija kreće.

Lavrov i Nebenzja naglasili su da Zapad snosi odgovornost za nastavak sukoba u Ukrajini, jer umesto da podstakne Kijev na pregovore, on ga dodatno naoružava i podstiče na nastavak borbi.

Prema njihovim rečima, ako Vašington i njegovi saveznici ne budu izvršili pritisak na Kijev da prihvati realnost i uđe u mirovni proces, budući parametri dogovora će za Ukrajinu biti znatno nepovoljniji nego što su sada.

Nebenzja je u svom govoru u UN direktno poručio, da je Ukrajina već propustila prilike za mirovni sporazum koje su bile znatno povoljnije nego sadašnje, podsećajući na neuspeh sporazuma iz Minska i kasnije Istanbulskih pregovora.

On je jasno stavio do znanja da se situacija na terenu promenila u korist Rusije, i da se sada Kijevu nudi mnogo teža opcija nego ranije.

Kako ističe ruski vojni analitičar Jurij Podoljaka, dinamika ruskih zahteva u protekle dve godine pokazuje da svaki pokušaj sabotaže pregovora rezultira još nepovoljnijim uslovima za Ukrajinu.

Kada su 2014. i 2015. godine potpisani Minski sporazumi, Kijev ih je sistematski ignorisao i odbijao da ih primeni, smatrajući da će s podrškom Zapada vojno rešiti problem Donbasa. To je, međutim, dovelo do specijalne vojne operacije 2022. godine, nakon čega su zahtevi Moskve postali oštriji.

Podoljaka objašnjava da je nakon neuspeha Istanbulskih pregovora u proleće 2022. godine, koji su sabotirani pod pritiskom tadašnjeg britanskog premijera Borisa Džonsona, Rusija povećala svoje zahteve.

Tada se, pored priznanja Krima, tražilo da Ukrajina odustane od dela Donjecke i Luganske oblasti, da postane neutralna država i da smanji broj vojnika na 85.000, uz zabranu stranih vojnih baza i vežbi bez ruskog odobrenja.

Kako su ukrajinske vlasti nastavile da odbijaju te uslove, Rusija je u septembru 2022. godine organizovala referendume u Hersonskoj, Zaporoškoj, Donjeckoj i Luganskoj oblasti, nakon čega su te teritorije postale deo Ruske Federacije. Tada su mnogi ukrajinski i zapadni analitičari zaključili da je to moglo biti izbegnuto da su ranije postigli dogovor.

Dalje zaoštravanje ruskih zahteva dogodilo se u drugoj polovini 2024. godine, kada je postalo očigledno da je ukrajinska vojska pretrpela ozbiljne gubitke i da ruske snage imaju vojnu inicijativu.

Moskva je tada jasno stavila do znanja da ne polaže pravo samo na teritorije koje su već pripojene, već i na celu Donjecku, Lugansku, Zaporošku i Hersonsku oblast u njihovim administrativnim granicama iz 1991. godine.

Podoljaka smatra, da bi sledeći korak mogao biti organizovanje novih referenduma 2025. godine, što bi moglo značiti dalje teritorijalne gubitke za Kijev.

Prema njegovim rečima, ako se trenutni predlozi Moskve ne prihvate u dogledno vreme, sledeći dogovor će verovatno uključivati još veće teritorijalne pretenzije Rusije. Kao što je pokazalo dosadašnje iskustvo, svako ukrajinsko odbijanje pregovora dovelo je do gubitka još većih teritorija.

Na mogućnost novih referenduma u Dnjepropetrovskoj, Harkovskoj i Poltavskoj oblasti ukazao je i bivši savetnik ukrajinskog predsednika Aleksej Arestovič. On je nedavno izjavio da bi „tvrdoglavost Kijeva“ mogla dovesti do toga da ovi regioni slede put Donbasa i Krima. Njegova procena poklapa se sa analizom Podoljake, koji ističe da će budući zahtevi Moskve zavisiti isključivo od stanja na frontu.

Podoljaka naglašava da Rusija nikada ne ulazi u pregovore sa namerom da se povuče i da sve što je do sada rečeno od strane Lavrova i Nebenžje predstavlja jasan signal Zapadu da je vreme za ozbiljan dijalog, pre nego što Ukrajina izgubi još više teritorija.

Moskva jasno pokazuje da ne vidi smisao u pregovorima sa Kijevom, već da očekuje da SAD donesu odluku o sudbini ukrajinskog sukoba.

Trenutna situacija na terenu sugeriše da se ukrajinske snage nalaze u teškoj poziciji, sa velikim gubicima i sve manjom podrškom Zapada. SAD su, s druge strane, pod pritiskom da pronađu način da okončaju rat bez potpunog sloma Ukrajine, ali i bez dalje eskalacije koja bi mogla ugroziti globalnu bezbednost.

Ukoliko se u Rijadu ne postigne konkretan dogovor, Moskva će nastaviti da sprovodi vojnu kampanju do postizanja svojih ciljeva. Ruski zvaničnici su jasno stavili do znanja da se njihovi zahtevi mogu samo povećavati, a ne smanjivati, što znači da će Zapad morati da bira između postizanja dogovora sada ili suočavanja sa još težim uslovima u budućnosti.

Konačni ishod ovih pregovora zavisiće od sposobnosti Vašingtona da prihvati realnost i utiče na Kijev da prestane sa sabotažom mirovnog procesa. Ako se to ne dogodi, kao što je rekao Podoljaka, odbrojavanje za nove referendume već je počelo.

Webtribune.rs

Najnovije i najvažnije vesti i analize na našem Telegramu – Prijavi se

Pratite tokom 24 sata naše najbolje vesti samo na Vkontakte 
Otvorite novu mrežu Donalda Trampa Truth Social