Naslovnica U FOKUSU Kina pokrenula istragu protiv Sijevog najbližeg saradnika

Kina pokrenula istragu protiv Sijevog najbližeg saradnika

Vest je stigla tiho, kroz kratko saopštenje, ali odjek joj je daleko širi od uobičajenih kadrovskih potresa u Pekingu.

Kineska komunistička partija pokrenula je istragu protiv dvojice visokih vojnih zvaničnika, Džang Jusijea i Liu Dženlija, zbog sumnje na teška kršenja discipline i zakona, potvrdilo je u ponedeljak Ministarstvo odbrane Kine.

Džang ima 75 godina, član je elitnog Politbiroa i potpredsednik Centralne vojne komisije, dok je Liu načelnik štaba Zajedničkog štaba iste komisije – tela koje u praksi upravlja vojskom.

Za one koji godinama prate kineski bezbednosni aparat, ime Džanga Jusijea nije samo još jedno u nizu. Smatra se najbližim vojnim saveznikom predsednika Si Đinpinga i jednim od malobrojnih visokih oficira sa stvarnim borbenim iskustvom.

Rođen u Pekingu, u vojsku je stupio 1968. godine i napredovao kroz činove u periodu kada je modernizacija Narodnooslobodilačke armije dobijala zamah. Krajem 2012. godine postao je član Centralne vojne komisije, upravo u trenutku kada je Si započeo sveobuhvatnu kampanju protiv korupcije.

Ta kampanja, koja traje više od decenije, posebno je snažno zahvatila vojsku. Godine 2023. udar je stigao do samog vrha, kada su na meti bile Raketne snage. U oktobru 2025. godine čak osam visokih generala isključeno je iz Komunističke partije pod optužbama za korupciju.

Među njima je bio i He Vejdong, drugi po rangu general u zemlji, koji je služio pod Sijem i zajedno sa Džangom sedeo u Centralnoj vojnoj komisiji. Tome treba dodati i činjenicu da su poslednjih godina iz partije izbačena i dva bivša ministra odbrane.

U tom kontekstu, pažnju ne privlači samo sama istraga, već i trenutak u kojem se dešava. Džang nije viđen u javnosti od 20. novembra, kada se u Moskvi sastao sa ruskim ministrom odbrane. Njegovo uklanjanje predstavlja tek drugi slučaj od Kulturne revolucije 1966–1976. da je aktivni general sklonjen iz Centralne vojne komisije, što dodatno podgreva spekulacije u diplomatskim i bezbednosnim krugovima.

Zanimljivo je i da je Džang ranije ovog meseca u jednom članku pozvao vojsku da se obračuna sa „lažnim lojalnostima“ i „dvoličnim ljudima“, uz poruku da treba eliminisati „toksične uticaje i dugogodišnje probleme“.

Takva retorika, sada gledano unazad, dobija drugačiju težinu. Džang i Si potiču iz iste severozapadne provincije Šansi, a njihovi očevi bili su saborci tokom građanskog rata četrdesetih godina prošlog veka, što je dodatno učvrstilo njihovu političku i ličnu vezu.

Iako je prema procenama Pentagona iz kraja 2023. godine trebalo da se penzioniše još 2022, po navršenoj 72. godini, Džang je ostao u Centralnoj vojnoj komisiji i u trećem mandatu. U tom dokumentu se navodi da je takva odluka verovatno odražavala Sijevu želju da zadrži iskusnog i pouzdanog saveznika kao glavnog vojnog savetnika, u vremenu kada Kina ubrzano modernizuje svoje oružane snage.

Njegovo iskustvo vuče korene iz sukoba sa Vijetnamom. Džang je učestvovao u graničnom sukobu 1979. godine, koji je Kina pokrenula kao odgovor na vijetnamsko vojno angažovanje u Kambodži, a zatim i u još jednom oružanom incidentu 1984. godine.

Imao je svega 26 godina kada je poslat na front, gde je brzo napredovao. „Tokom bitke, bilo u napadu ili odbrani, Džang Jusja se izvanredno pokazao“, pisao je China Youth Daily još 2017. godine. Kineski vojni stručnjaci često ističu da je upravo iz tih iskustava proizašlo njegovo zalaganje za savremeniju taktiku, modernije naoružanje i bolje obučene trupe.

Sve se to dešava dok Kina, iako decenijama bez direktnog rata, zauzima sve odlučniji stav u Istočnom i Južnom kineskom moru, kao i prema samoupravnom Tajvanu, na koji polaže pravo. Krajem prošle godine Peking je održao najveće vojne vežbe ikada u okolini tog ostrva, šaljući jasne signale spolja, ali i unutar sopstvenog sistema.

Analitičari upozoravaju da ovakva suzbijanja korupcije mogu usporiti nabavku naprednog oružja i uticati na prihode najvećih kineskih odbrambenih kompanija. Strani diplomate i bezbednosni stručnjaci zato pomno prate razvoj situacije, ne samo zbog sudbine jednog generala, već zbog onoga što ona govori o odnosima moći u samom vrhu kineske države.

Istraga protiv Džanga Jusijea i Liu Dženlija, ma kako se formalno završila, otvara pitanja koja daleko nadilaze pojedinačna imena. Koliko duboko ide borba za disciplinu unutar sistema, i kakve će posledice imati po vojsku koja se istovremeno modernizuje i politički preoblikuje, ostaje da se vidi u mesecima koji dolaze.