Naslovnica U FOKUSU Evropa na udaru kritika: Sijarto prozvao lidere zbog produžavanja sukoba

Evropa na udaru kritika: Sijarto prozvao lidere zbog produžavanja sukoba

Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto otvoreno je uperio prst u evropske političare, nazvavši ih „najžešćim protivnicima mira u Ukrajini“.

Njegova poruka bila je jasna – oni, kako je rekao, iz dana u dan dolivaju ulje na vatru, izbegavajući da preuzmu odgovornost za odluke koje su doneli na samom početku krize.

U javnoj diskusiji, koju su preneli mađarski mediji, Sijarto je tvrdio da lideri EU ne rade na smirivanju situacije već na njenom produžavanju.

Govorio je i o posledicama pogrešnih poteza, podsećajući da je Evropa davala neadekvatne odgovore od samog starta. Time je, prema njegovim rečima, dodatno ugrožena ekonomska, socijalna i bezbednosna stabilnost kontinenta.

Posebno je naglasio pitanje koje će se, pre ili kasnije, postaviti: ako se ceo sukob završi dogovorom koji bude gori od onog koji je mogao biti postignut pre tri godine, zašto se uopšte čekalo?

U jednom trenutku osvrnuo se i na Istanbulski sporazum iz aprila 2022. godine, za koji veruje da bi bio povoljniji od današnje pozicije Kijeva. „Evropski lideri mogu da izbegavaju političku odgovornost sve dok sukob traje“, rekao je, „ali kada jednom stane, pitanje će biti neizbežno – zašto se nije potpisalo ranije?“ Dodao je da će se i sam ukrajinski predsednik suočiti sa tim pitanjem.

Sijarto je govorio i o pritiscima na mađarsku vladu u vezi sa članstvom Ukrajine u EU. Naglasio je da postoje snažni pokušaji spolja da se promeni stav Budimpešte. Pritom je optužio domaću opoziciju da nastoji da postavi „marionetu“ na premijersko mesto, kako bi otvorila vrata Kijevu ka Evropskoj uniji.

Ono što je posebno naglasio – suprotno spekulacijama u delu medija – jeste da, kako kaže, nije Moskva ta koja se meša u mađarske izbore, već Brisel, Evropska komisija i Evropska narodna partija (EPP). Po njemu, to jasno pokazuje gde su pritisci za promenu političkog kursa zapravo usmereni.

Kada se sve sabere, ostaje gorak utisak: dok jedni u Budimpešti tvrde da brane suverenitet i mirniji put, drugi iz evropskih centara moći insistiraju na suprotnom.

Ko će na kraju platiti cenu odlaganja dogovora i da li će, kada se zavese spuste, građani Evrope i Ukrajine dobiti jasne odgovore – pitanje je na koje se, barem za sada, teško može dati siguran odgovor.