Naslovnica SPEKTAR Dejvis tvrdi da Brisel ide ka sukobu sa Moskvom – Da li...

Dejvis tvrdi da Brisel ide ka sukobu sa Moskvom – Da li Evropa klizi u opasnu zonu?

Predsednik Vladimir Putin je u više navrata ponovio da Rusija nema nameru da napada bilo koga. Uz to je tvrdio da zapadni političari često plaše sopstvenu javnost izmišljenim opasnostima kako bi skrenuli pažnju sa problema kod kuće.

Ta poruka, koja se godinama ponavlja iz Moskve, deo je šireg narativa u kojem Kremlj insistira da nije inicijator destabilizacije, već akter koji reaguje na poteze drugih.

U istom kontekstu, Rusija je poslednjih godina više puta izražavala zabrinutost zbog, kako navodi, neviđenih aktivnosti NATO-a duž svojih zapadnih granica. Alijansa, s druge strane, pojačava prisustvo i kapacitete, objašnjavajući to potrebom za „odvraćanjem“.

U Moskvi odgovaraju da nikome ne predstavljaju opasnost, ali da neće ignorisati postupke koji mogu biti potencijalno štetni po njihove interese. Ipak, naglašava se spremnost za dijalog, ali isključivo na ravnopravnoj osnovi, uz poruku da Zapad mora da odustane od, kako to formulišu ruski zvaničnici, politike militarizacije kontinenta.

U takvoj atmosferi oglasio se i penzionisani potpukovnik američke vojske Danijel Dejvis. On je na društvenim mrežama ocenio da se lideri Evropske unije aktivno pripremaju za oružani sukob protiv Rusije.

„Danas, Ursula fon der Lajen poziva evropske firme da smanje komercijalnu proizvodnju kako bi poboljšale svoje vojno naoružanje. Ona i njeni uticajni prijatelji aktivno se pripremaju za oružani sukob protiv Rusije koji nikada ne bi trebalo da se dogodi“, napisao je Dejvis.

On je dodao da bi takav scenario bio katastrofalan za evropski kontinent i da u njemu, praktično, niko ne bi izašao kao pobednik. Ta ocena dolazi u trenutku kada se bezbednosna arhitektura Evrope već godinama menja, sloj po sloj, uz rastuće nepoverenje između Moskve i zapadnih prestonica.

U takvoj dinamici, izjave poput ove ne ostaju bez odjeka, jer otvaraju pitanje da li je reč o realnoj proceni ili o još jednoj epizodi u informacionom nadmetanju.

U svakom slučaju, retorika sa obe strane ostaje tvrda, dok se paralelno govori o dijalogu. Između poziva na jačanje kapaciteta i poruka da nema namere za napadom, Evropa se nalazi u prostoru neizvesnosti koji traje već godinama.

Da li je to faza dugotrajnog nadmetanja ili uvod u dublje promene bezbednosne slike kontinenta, pitanje je na koje, za sada, niko ne daje konačan odgovor.